17. PLENARNO ZASJEDANJE HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE U ŠIBENIKU
Šibenik, 15. 10. 1998. (IKA) – Pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića od 12. do 14. listopada u Šibeniku je održano 17. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Na zasjedanju je posebna pozornost posvećena Papinim porukama izrečenim početkom listopada u Hrvatskoj, nedavno potpisanom četvrtom ugovoru između Republike Hrvatske i Svete Stolice o gospodarskim pitanjima, pripremama za Europsku sinodu i posjet hrvatskih biskupa “ad Limina Apostolorum” Svetoj Stolici sljedeće godine, a riječi je bilo i o reorganizaciji tajništva HBK, radu Hrvatskoga Caritasa, kao i o središnjim medijskim kućama HBK-a Informativnoj katoličkoj agenciji i Hrvatskome katoličkome radiju. Biskupi su se na zasjedanju okupili u Šibeniku u čast 700. obljetnice grada i biskupije.
Uz sve članove Hrvatske biskupske konferencije, zasjedanju su bili nazočni i apotolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi, te delegat Biskupske konferencije BiH mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić i delegat BK Jugoslavije subotički biskup Janoš Penzeš.
Otvarajući 17. plenarno zasjedanje HBK, njezin predsjednik nadbiskup Josip Bozanić najavio je glavne točke zasjedanja, te se osvrnuo na ugovor o gospodarskim pitanjima između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Nadbiskup Bozanić je istaknuo kako se time zaokružuje konkordatski pravni okvir za djelovanje Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj. “Katolička Crkva u Hrvatskoj nalazi se sada pred zadatkom reformiranja svoga financijskog poslovanja u smislu smjernica II. vatikanskog sabora. U tom treba slijediti načelo solidarnost, subsidijarnosti i transparentnosti te uvijek imati na umu imperativ Caritasa kao neodjeljivog sadržaja svekolikoga svog djelovanja”, zaključio je nadbiskup.
Prvi dan zasjedanja bio je posvećen analizi Papinih govora u Hrvatskoj, te je zaključeno kako se ti govori moraju što prije tiskati kako bi bili dostupni što široj vjerničkoj javnosti. Na završetku prvoga dana zasjedanja bila je zajednička euharistija koju je u šibenskoj katedrali predslavio nadbiskup Bozanić, a propovijedao je potpredsjednik HBK splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić. Misao koja je prevladavala u riječima nadbiskupa Bozanića i nadbiskupa Jurića bila je vezana uz slavlje 700. obljetnice šibenske biskupije, koje se prelilo, kako je kazao nadbiskup Jurić, u općenacionalnu radost u tijeku pohoda Svetoga Oca i beatifikacije Alojzija Stepinca, tako da je misno slavlje bilo zahvala za sve te Božje darove te je održano u čast novoga hrvatskog blaženika. Uime šibenske biskupije, biskupije slavljenice, uime njezinih 700. godina, sve sudionike pozdravio je na početku misnog slavlja šibenski biskup Ante Ivas.
Nakon misnog slavlje održan je prijem kojeg su priredile županijske i gradske vlasti za sudionike zasjedanja. “Želim vam ugodan boravak ovdje. Želim da to, ako je ikako moguće, postane redovita pojava te nas posjećujete s vremena na vrijeme donoseći nam moralnu snagu, Božju poruku tako da grad Šibenik uz vašu pomoć zakorači u treće tisućljeće”, istaknuo je, pozdravljajući biskupe šibenski gradonačelnik Franko Čeko. Uime župana Šibensko-kninske županije nazočne je pozdravila Živana Podrug, pročelnica županijskog Ureda za prosvjetu, kulturu, sport, informiranje i tehničku kulturu. Odgovarajući na pozdrave, nadbiskup Bozanić je istaknuo kako je to zasjedanje HBK trebalo biti održano odmah nakon slavlja sv. Mihovila, ali je Papin posjet RH pomaknuo taj datum. “Nije nam žao. Dapače, drago nam je i ponosni smo, jer smo sada došli ovamo ispunjeni ne samo šibenskim slavljem, nego slavljem pohoda Svetoga Oca Hrvatskoj. Drago mi je da smo ovdje primili pozdrave preko onih koji su zaduženi za kulturu u ovoj županiji. Vjera i kultura idu zajedno, vjera se treba izricati preko kulture. I kada se vjera izriče preko kulture onda ona postaje življena vjera. To želimo i za buduće stoljeće i za buduća stoljeća i ove biskupije i ovoga grada da se stalno nalaze zajedno vjera i kultura jer je to najbolje usmjerenje za naš put prema trećem tisućljeću. Ovdje smo mi biskupi okupljeni kako bi razmišljali nad Papinim porukama. Osjećamo da u njima nalazimo poticaj za put prema naprijed. Nalazimo usmjerenja, nalazimo nadu koju nam je donio Sveti Otac. Tu nadu želimo svim žiteljima ovoga grada i ove županije”, istaknuo je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u svome pozdravnom govoru.
U tijeku drugoga radnog dana 17. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, 13. listopada, biskupi su podrobnije razgovarali o potpisanome četvrtom ugovoru. U popodnevnim satima održana je tiskovna konferencija, na kojoj su o tijeku dosadašnjeg rada novinare izvijestili predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, generalni tajnik HBK požeški biskup Antun Škvorčević, te đakovačko-srijemski biskup Marin Srakić.
Biskup Škvorčević izvijestio je novinare o temama o kojima su biskupi razgovarali, a novinari su svoja pitanja usredotočili na četvrti, gospodarski ugovor. Odgovarajući na pitanje hoće li potpisivanje toga četvrtog ugovora jamčiti Katoličkoj Crkvi potpuno slobodu, biskup Škvorčević je izjavio kako je ugovorom zajamčena potpora Crkvi i njezinu korisnom djelovanju za opće dobro društva. Istaknuo je kako nema zapravo poteškoća da bi na račun toga ugovora Crkva prestala biti slobodna, odnosno postala vezana na neki način u svome djelovanju.
Nadbiskup Bozanić je odgovarajući na pitanje je li potpisivanje ugovora Katolička Crkva u povlaštenijem položaju glede povrata oduzete imovine, istaknuo kako Crkva ne želi biti povlaštena ni tretirana na posebni način: “Međutim, budući da se ne radi o jednome privatniku, nego o jednoj ustanovi koja preko Svete Stolice čak ima i međunarodni karakter, Crkva je željela uspostaviti samo efikasniju dinamiku koja je u sklopu zakona. Mi ne izlazimo izvan zakona i u tome vidu je rečeno – ono što je moguće vratiti prema zakonu treba u roku od 6 mjeseci popisati.” Stoga će se, prema Bozanićevim riječima, napraviti popis te imovine, a što će učiniti crkveno-državno povjerenstvo u koje će uči podjednaki broj članova sa strane Crkve i države. U tom popisu bit će naznačeni i rokovi povratka te imovine kako je u sklopu zakona moguće. Kako spomenuti zakon govori i o odšteti, isto tako će biti potrebno napraviti popis onoga što nije moguće vratiti, pa će se o tome razgovarati. No, ta odšteta ili naknada, koju predviđa zakon, nije tržišna, nego je administrativna, a u sklopu ugovora navedena je također mogućnost zamjene, i to npr. ako se vidi da je moguće zamijeniti na temelju onoga što je oduzeto, tako da Crkva dobije zemljište ili slično za svoje potrebe na nekom drugom mjestu. To je također utemeljeno u sklopu postojećeg zakona, istaknuo je nadbiskup Bozanić, rekavši kako Crkva želi samo ubrzati postupak povrata, te želi u tom pogledu biti u službi svima onima kojima imovina oduzeta i svima koji na temelju zakona mogu tražiti povrat te imovine.
U sklopu tog pitanja osvrnuo se i na drugi dio ugovora koji se odnosi na pomoć u korisnoj djelatnosti Crkve na kulturnome, odgojnom, socijalnom i karatitivnom području, koja se temelji na članku 41. Ustava u kojem je navedeno kako država može pomagati na stanoviti način vjerske zajednice. Istaknuo je kako ni tu Crkva ne izlazi izvan Ustava, nego na isti način mogu i ostale vjerske zajednice na temelju konkretnih svojih djelatnosti nastupiti pred državom i ući u razgovor s državom. Govoreći o državnom davanju na temelju broja župa, predsjednik HBK je rekao kako će se iznos, koje ga će Crkva dobiti od države, određivati prema broju župa i to u visini dvije prosječne bruto plaće za svaku postojeću župu. No, ta odrednica se neće odnositi na buduće novoutemeljene župe koje će morati na selu brojiti od 1.000 vjernika na više, a u gradu od 3.000 na više. Taj novac će Hrvatska biskupska konferencija raspoređivati prema svojim potrebama.
Odgovarajući na pitanje jesu li sredstva koja će se dobivati po tom ugovoru biti dostatna za život Crkve, Bozanić je rekao kako ona nisu dostatna za život Crkve, jer je to samo jedna pomoć, a temelj će i nadalje biti kao i do sada prilozi vjernika. Ugovorom se također željelo preustrojiti novčano poslovanje unutar Crkve, te se želi također poticati jača solidarnost u Crkvi. Nadbiskup Bozanić je odgovorio i na pitanje o Porezu na dodatnu vrijednost, istaknuvši kako ugovor ne rješava pitanje PDV-a, te da bi moguće profitabilne djelatnosti nekih crkvenih ustanova podlijegale poreznim zakonima kao i ostali hrvatski građani i ustanove.
Potom se nadbiskup Bozanić osvrnuo na sam model ugovora koji slijedi model skandinavskih zemalja, koje daju vjerskim zajednicama određenu pomoć na temelju broja članova određenih vjerskih zajednica.
Odgovarajući na pitanje što je s mirovinskim statusom svećenika, Bozanić je rekao kako je taj status prepušten Crkvi, odnosno biskupiji. Crkva će crkvenim službenicama uplaćivati mirovinsko osiguranje kao i sve ostale hrvatske ustanove za svoje uposlenike. Glede svećenika, redovnika i redovnica koji su 65 godina i više, a nisu mogli plaćati mirovinsko osiguranje, nadbiskup Bozanić je rekao: “Toj kategoriji, samo skupini od 65 godina na više, će se iz te državne pomoći davati stanovita pomoć dok su živi. Ostali će se trebati osigurati kao i ostali građani, onako kako to Crkva odredi. Kako ćemo to riješiti još se nismo dogovorili, ali tu smo izjednačeni sa ostalim o građanima.”
Potom je biskup Srakić iznio glavne poruke Svetog Oca, na temelju onoga što su toga dana zasjedanja razmatrali hrvatski biskupi. Papine poruke usmjerene su svim slojevima i uzrastima, te se od svih traži zalaganje za opće dobro, da se na zdravima temeljima dogodi pomirba i dijalog, unapređenje demokracije, poštujući pravo svake osobe i zajednice. Istaknuo je kako je važno da poruke Svetog Oca dođu do svakog vjernika, te najavio da će biti izdane u posebnom prikladnom i popularnom izdanju. Izradit će se također pastoralni program na duži rok, koji će te poruke nastojati provesti u život.
Završnoga dana plenarnoga zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, 14. listopada, održana je zajednička misa u crkvi sv. Luce kod sestara benediktinki. Misu je predvodio riječko-senjski nadbiskup Anton Tamarut, a propovijedao je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić. U nastavku zasjedanja biskupi su izabrali izaslanika Hrvatske biskupske konferencije za Sinodu biskupa o Europi što ju je sazvao Sveti Otac za sljedeću godinu. Razgovarali su također o tome kako se pripremiti za pohod HBK pragovima apostola “ad limina Apostolorum” u ožujku sljedeće godine. Potvrđen je i statut Caritasa, a također su potvrđeni i članovi Vijeća za kulturu na čelu s dubrovačkim biskupom Želimirom Puljićem. Šibenski biskup Ante Ivas izvijestio je biskupe o skorom savjetovanju o pastoralu mladih. Na kraju zasjedanja predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić zahvalio je još jednom domaćinu zasjedanja biskupu Ivasu.
Priopćenje s 17. plenarnog zasjedanja bit će naknadno objavljeno.