Zagreb, 24. 10. 1998. (IKA) – U povodu proslave 200. obljetnice rođenja o. Fortunata Pintarića održan je prigodan program u petak, 23. listopada u crkvi franjevačkoga samostana, na zagrebačkom Kaptolu. Na počeku programa pozdravne riječi svima nazočnima uputio je gvardijan fra Antun Jesenović pozdravivši ih uime priređivača proslave franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Potom je predstavljena knjiga “Hrvatski skladatelj o. Fortunat Pintarić”, a o njoj su govorili fra Petar Antun Kinderić, mr. Marija Riman, dr. Koraljka Kos i fra dr. Emanuel Franjo Hoško. Dr. Koraljka Kos govorila je o samoj knjizi, usporedivši djela o. Fortunata s djelima Mozarta i Bacha po lakoći i ljepoti skladbi. Fra Emanuel Hoško govorio je o samim djelima, a fra Petar Kinderić o životnom putu o. Fortunata Pintarića. Predstavljanje knjige završila je mr. Marija Riman govoreći o problemima i poteškoćama pronalaženja skladbi, kojih se, premda su vrlo brojne, tek mali dio može pronaći u hrvatskim samostanima.
Nakon predstavljanja održan je prigodni koncert na kojemu su izvedena djela o. Fortunata, a u programu su sudjelovali pjevački zbor “Josip Štocler Slavenski” iz Čakovca s voditeljicom Karolinom Dragicom Šimunković. Nastupili su i sopran Blanka Tkalčić, alt Marija Vidović, bariton Armando Puklavec, tenor Ladislav Vrgoč i na orguljama Krešimir Has.
O. Fortunat Pintarić djelovao je u doba hrvatskoga preporoda te svojim glazbeno-odgojnim i skladateljskim radom dao svoj prinos glazbi i glazbenome stvaralaštvu toga vremena. Rođen je u Čakovcu 3. ožujka 1798. godine, a školovao se u Čakovcu, Zagrebu i Varaždinu. Glazbu počinje učiti još za vrijeme boravka u Varaždinu kod varaždinskoga glazbenika Leopolda Ebnera, a dolaskom u Zagreb kod orguljaša zagrebačke prvostolnice Franje Langera. Za svećenika je zaređen 1821. godine. Objavljuje knjižicu “Knjiga bogoljubnosti karstijanske” namijenjene mladeži, a radio je i na “Crkvenoj liri”, kantualu koji nije dovršio zbog smrti 25. veljače 1867. godine koja ga je zatekla u Koprivnici. O. Fortunat Pintarić skladao je instrumentalne i vokalno instrumentalne skladbe: 28 misa, 15 naslova ofertorija, 6 naslova svjetovnih pjesama, 27 instrumentalnih skladbi i 4 harmonizacije. Većina skladbi duhovnoga je karaktera i namijenjena je bogoslužju, no veliki dio njih je uništen.