Draškovec, (IKA) – Euharistijskim slavljem koje je predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac, 16. kolovoza u župi sv. Roka u Draškovcu u donjem Međimurju obnovljena je još jedna tradicija i obilježeno 247. zavjetno hodočašće tom svecu, koji se može smatrati zaštitnikom čitavog Međimurja. Župna crkva Sv. Roka u Draškovcu podignuta je zahvaljujući zavjetu vladara Čakovca i Međimurja iz 1760. godine, nakon što je te krajeve u više navrata osiromašila stočna kuga. U ime cijele “čakovečke gospoštije” učinjen je zavjet zaštiti toga sveca, te je podignuta zavjetna kapela Sv. Roka, danas jedina crkva s dva tornja u donjem Međimurju. Sve do II. svjetskog rata u zavjetnim hodočašćima na Rokovo sudjelovale su gotovo sve međimurske župe, no tradiciju je do danas održala jedino župa Goričan. Želeći obnoviti tu drevnu tradiciju na poticaj župnika Matije Vonića sadržajnim višednevnim programom obilježena je 247. godišnjica zavjeta. Euharistijsko slavlje u župnom dvorištu predvodio je biskup Jezerinac u zajedništvu s desetak svećenika, te uz sudjelovanje velikog broja vjernika, među kojima su bili i predstavnici više ministarstava, Međimurske županije te Grada Preloga, kojem Draškovec pripada. Misi je prethodila velika procesija s kipom i zastavom svetog Roka, u kojoj su sudjelovali i predstavnici udruga koje djeluju u Draškovcu i Goričanu te Zrinska garda iz Čakovca. Nakon pozdravnih riječi domaćeg župnika Vonića nazočnim vjernicima pročitano je zavjetno pismo na što su vjernici obećali i nadalje održavati zavjet sv. Roku. U homiliji je biskup Jezerinac podsjetio na lik svetog Roka koji je iskazivao ljubav potrebnima, osobito bolesnima, i to onima od kuge. Upozorio je kako je i današnji hrvatski narod ranjen, opterećen ratnim stradanjima i posljedicama rata, no opstao je zahvaljujući vjeri. Istaknuo je da je siromah onaj čovjek koji nema vjere ni Boga, dodavši kako bi hrvatski narod trebao biti svjestan svog bogatstva vjere. Pritom je upozorio da i hrvatski narod ugrožava pošast bijele kuge, kazavši kako je sve više onih koje na groblju nema tko oplakivati. Istaknuo je da je bijela kuga posljedica krize vjere koja nagriza i hrvatsko društvo, ali i anticrkvene propagande koja je raširena u Europi. Kazavši kako su za bolesno stanje u društvu odgovorni pojedinci kao i institucije, poručio je da su osobito vjernici pozvani izvršiti velik posao na zemlji služeći se snagama Evanđelja. Pozvao je okupljene da žive po vjeri, s pouzdanjem u Isusa Krista i po primjeru svetog Roka kako bi bili otvoreni prema Bogu i djetetu kao Božjem daru. Naglasio je da bi čovjek čovjeku trebao “biti Rok”, odnosno međusobno bi si jedni drugima trebali biti pomoć i podrška. Poručio je nazočnima da im u tome pomogne i njihova vjerna zagovornica, nebeska Majka Marija. Na kraju mise biskup Jezerinac blagoslovio je stočno blago, odnosno nekoliko grla koji su simbolično predstavljali stoku toga kraja. Nakon mise ostvarena je video veza s Montpellierom, gradom u Francuskoj s čijim je svetištem sv. Roka župa Draškovec u proljeće potpisala povelju o prijateljstvu. Četvero mladih draškovečke župe u međimurskim narodnim nošnjama sudjelovalo je u slavljima u Montpellieru, gradu gdje je rođen i pokopan sv. Rok. Na kraju javljanja iz Montpelliera svim sudionicima slavlja u Draškovcu upućen je blagoslov s relikvijom sv. Roka, a pozdrav s porukom biskupa Jezerinca upućen je i tom francuskom svetištu. Pjevanje tijekom slavlja predvodio je župni zbor, koji je izveo i himnu sv. Roku koju je napisao svećenik-pjesnik Josip Janković. U sklopu proslave župnog blagdana mise su toga dana predvodili fra Nikola Bašnec i o. Lujo Jeđud. Za ovu je prigodu župnik Vonić priredio i informativnu brošuru te sličice s litanijama sv. Roka, koje je s francuskog preveo vlč. Antun Štefan.