Požega, (IKA) – Euharistijsko slavlje na početku nove školske godine predvodio je u nedjelju 13. rujna u požeškoj crkvi Sv. Lovre biskup Antun Škvorčević s poglavarima i pitomcima Kolegija Požeške biskupije, među kojima su i svećenički aspiranti. Posebno je u molitvu uključio Katoličku osnovnu školu u Požegi, koja je prije tjedan dana započela s djelovanjem.

Biskup je istaknuo da misom želi u Požegi iskazati Bogu zahvalnost za najveći crkveni događaj u Hrvatskoj u doba komunističke vladavine – Nacionalni euharistijski kongres održan u Zagrebu i Mariji Bistrici prije dvadeset i pet godina, na čijem je ostvarenju radio kao tajnik Odbora za njegovu pripravu. Istaknuo je kako još nije istraženo značenje proslave Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata od Solina 1976. do Marije Bistrice 1984., ali da se zacijelo može reći kako su spomenuta slavlja, među ostalim, bila snažno podsjećanje na korijenje iz kojeg je izrastao hrvatski katolički identitet, buđenje ponosa na hrvatsku europsku civilizacijsku baštinu u krilu Katoličke Crkve, ohrabrenje naroda u nastojanju oko vlastitog dostojanstva i slobode, utvrđivanje u zajedništvu i slozi.
Ta devetogodišnja proslava Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata uvelike je pridonijela procesima demokratizacije i samostalnosti Hrvatske, koji su omogućili i dolazak pape Ivana Pavla II. u našu domovinu prije petnaest godina, kada je na zagrebačkom Hipodromu održana najveća misa u Hrvata, na kojoj je sudjelovalo oko milijun vjernika.
Podsjetio je i da je većina tih spomen-slavlja održana u mjesecu rujnu te da se u taj krug na svoj način smješta i uspostava Požeške biskupije u mjesecu rujnu 1997. godine. Pozvao je vjernike da zahvale Bogu i Isusovoj Majci za sve milosne darove koji su ispunili hrvatsku dušu u tijeku toga vremena te imaju svoje značenje i za sadašnji trenutak.

Biskup je u homiliji podsjetio kako se u suvremenom svijetu rado provode ispitivanja javnog mišljenja o pojedinim osobama i događajima, i da ona pokatkad služe za unaprijed određene ciljeve. Spomenuo je kakao je sam Isus u Cezareji Filipovoj napravio svojevrsno ispitivanje javnog mnijenja o njegovoj osobi, na koje je Petar dao odgovor uime svih apostola, ali da ono još nije dovršeno nego traži odgovor i od nas danas u Hrvatskoj.
Upozorio je da se kod nas rado istražuje kakvi su drugi, optužuje ih se i traži od njih da učine nešto za napredak Hrvatske, ali da smo svjedoci kako se tim putem ne uspijeva doći do željenih promjena. Biskup je istaknuo kako je Isus apostolima postavio pitanje što oni misle o njemu te na svoj način dao znati kako nam valja – prije nego li druge sudimo i osuđujemo – više ispitivati sebe kakvi smo, što vjerujemo i kako djelujemo, da otkrijemo duhovne zakonitosti vlastitog bića koje čezne za ispunjenjem, slobodom i mirom te da pronađemo u Isusu Kristu odgovore, nadahnuće i pokretačku snagu za zauzeto djelovanje za osobno i zajedničko dobro.
Požeški biskup zaključio je kako je upravo to bio cilj i svih slavlja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, posebno Nacionalnom euharistijskom kongresu i kako tadašnje odluke valja nastojati ostvarivati u sadašnjim hrvatskim okolnostima.

.