Biograd na moru, (IKA) – U povodu proslave 250. obljetnice župne crkve Sv. Stošije u Biogradu, 29. listopada u toj su se crkvi Biograđani, čija se župa spominje 1059. g., okupili na kulturno-molitvenom susretu. Prije svečane Večernje koju je predvodio generalni vikar Zadarske nadbiskupije don Milivoj Bolobanić, dugogodišnji župnik Biograda u Domovinskom ratu, povijest crkve i župe predstavio je župnik Biograda Zdenko Milić. Crkva Sv. Stošije jednobrodna je građevina s apsidom, jednostavnih baroknih oblika. Na vrhu pročelja je kip zaštitnice sv. Stošije. Duga je 33 m, široka 12,5 m a visoka 10 m. Crkvu je 1761. g. posvetio nadbiskup Mate Karaman, što potvrđuje i uklesani latinski natpis nad portalom kamenog pročelja. Crkvu su Turci dvaput zapalili pa su župljani o vlastitom trošku podigli prostraniju i ljepšu. Uz crkvu je 1859. g. podignut zvonik visok 30 m, a tri velika zvona postavljena su 1925. g. u spomen na tisućitu godišnjicu hrvatskog kraljevstva. Župna kuća podignuta je 1869. g. U spisima kanonske vizitacije nadbiskupa Molina iz 1595. g. spominje se župna crkva u Biogradu i župnik Šimun Berčić iz Sali. U zahvalnosti za djelovanje, don Zdenko je naveo imena 17 biogradskih župnika od 1761. g. Crkva je 1671. g. imala četiri oltara: glavni posvećen sv. Mihovilu arkanđelu, a ostali sv. Roku, Gospi od Karmela i Duhu Svetomu. Godine 1681. tu su i oltari sv. Petra apostola i sv. Ivana Krstitelja. Svi oni su i nositelji imena bratovština djelatnih u župi sv. Stošije, koja je nekad bila posvećena Gospinu uznesenju. Sad je u crkvi pet oltara: glavni mramorni sa svetohraništem i slikom silaska Duha Svetoga, kameni oltar prema puku, mramorni oltari Gospe od Ružarija s drvenim kipom i sv. Ante s drvenim kipom, kameni oltar Duše u čistilištu i barokni drveni oltar sv. Stošije s uskrslim Kristom i anđelima. “Trodjelno komponirani oltari pokazuju visoku izvedbenu razinu koja se ogleda u izboru mramora, vještini obrade, klesarskom umijeću izrade kompozitnih kapitela te intarziji sitnih ulomaka mramora u veće, raznolike cjeline. Oltar Gospe Karmelske dopunjen je skulpturom koja se povezuje uz ugledna imena mletačke kiparske umjetnosti. Oltari u Biogradu imaju istaknuto mjesto u korpusu oltarne arhitekture i skulpture u cijeloj Dalmaciji. U inventaru dalmatinskih oltara u obliku slavoluka vezanih uz zid, biogradski žrtvenik je među najvrjednijim primjerima nastalima u 17. st.” rekao je don Zdenko. Predstavio je i vrijednost biogradskih glagoljskih matica krštenih (1722-1829), glagoljske madrikule BDM od uznesenja (1720-1841), glagoljsko Stanje duša i knjiga onih koji se pričešćuju i ispovidaju (17. i 18. st.). Čuvaju se u Državnom arhivu u Zadru i arhivu Zadarske nadbiskupije u Ordinarijatu. Župnik je istaknuo i značajnu povijest Biograda koji je trpio napade osvajača, u 16. st. Turaka. Grad je osnovan početkom 9. st. kad se formiraju prve hrvatske kneževine. Za vladavine Krešimira III. 1018. g. postaje hrvatski prijestolni grad. Petar Krešimir IV. u Biogradu osniva biskupiju, muški benediktinski samostan sv. Ivana evanđeliste i ženski benediktinski samostan sv. Tome. God. 1102. u Biogradu se ugarski kralj Koloman kruni hrvatskom krunom za kralja Hrvatske i Dalmacije. Mletački dužd Dominic Michieli 1125. g. zauzeo je Biograd i srušio do temelja. Tada su opljačkani njegovi samostani, katedrala, kraljevska palača, svjetovna i crkvena dobra. Biogradsko područje u političkom i crkvenom pogledu dodijeljeno je Zadru, biskupska stolica odlazi u Skradin, a redovnici samostana sv. Ivana odlaze na Ćokovac gdje uz postojeću crkvu Sv. Kuzme i Damjana grade samostan. Biograd je danas razvijeni dalmatinski grad u kojem je od 5500 stanovnika oko 4000 katolika.