Zagreb, 14. 7. 1998. (IKA) – 267. zavjetno hodočašće grada Zagreba u Mariju Bistricu održano je od 11. do 13. srpnja. Hodočašće je započelo polaskom hodočasnika pješaka preko Čučerja i Sljemena do nacionalnoga marijanskog svetišta. Misno slavlje za hodočasnike koji su krenuli preko Čučerja, predvodio je u tamošnjoj župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Zajedno s njime misu, na kojoj je sudjelovala skupina od oko 700 hodočasnika, suslavili su župnik župe sv. Blaža i organizator hodočašća mons. Danijel Labaš, mons. Stjepan Kožul, nadbiskupov tajnik Tomislav Markić i župnik župe sv. Obitelji Dragutin Šarc. Nadbiskup Bozanić u propovijedi je istaknuo hodočasnički put Crkve kao zajednice vjernika na putu prema budućnosti s ciljem dolaska u zajedništvo s Bogom. Posebno je istaknuo činjenicu kako je istim putem, do marijanskog svetišta, išao i kardinal Stepinac, koji će u tom istom svetištu uskoro biti proglašen blaženikom. Kardinal Stepinac započeo je prvi hodočasnički put do Marije Bistrice preko Čučerja, godine 1937, kada ga je pratilo oko 5.000 hodočasnika.
Poslije mise hodočasnici, predvođeni mons. Kožulom, nastavili su pješice do bistričkog svetišta, gdje se njima i ostalim skupinama hodočasnika pješaka u večernjim satima pridružio i nadbiskup Bozanić. U skupini hodočasnika bila su i dvojica hrvatskih maratonaca Milan Sporiš i Ivan Šakić, koji su od katedrale do Čučerja došli trčeći, te su poslije mise jednako nastavili do svetišta.
Večernje misno slavlje u Mariji Bistrici predvodio je kardinal Franjo Kuharić. Potom je prema bistričkoj Kalvariji krenuo ophod sa svijećama u sklopu obreda službe svjetla, a upriličeno je i svečano klanjanje Presvetom u bazilici.
Na hodočašće su u ranim jutarnjim satima krenuli i zagrebački planinari uputivši se prema Sljemenu. Planinari su time održali Četvrti zagrebački planinarski Križni put, kojeg upriličuje HPD “Stanko Kempny” iz Zagreba. Jutarnje misno slavlje imali su u crkvi Majke Božje Kraljice Hrvata na Sljemenu.
Drugi dan hodočašća započeo je jutarnjim misnim slavljem, koje je u bistričkom svetištu predvodio čuvar svetišta Majke Božje Bistričke mons. Lovro Cindori. Potom je upriličen i križni put. Nešto kasnije u prijepodnevnim satima sati krenuo je od kapelice “Ave Maria” zavjetni ophod do bazilike Majke Božje Bistričke, gdje je na kongresnom prostoru središnje misno slavlje predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Misu su suslavili kardinal Franjo Kuharić, mons. Cindori i više desetaka svećenika, uz sudjelovanje mnoštva od više tisuća vjernika.
Na početku misnog slavlja mons. Cindori pozdravio je okupljene, posebice kardinala Kuharića, kojemu se u toj prigodi zahvalio za sve što je za svoga pastirskog vođenja zagrebačke nadbiskupije učinio za bistričko Svetište.
Mons. Cindori pozdravio je potom i nadbiskupa Bozanića, koji je prvi put kao zagrebački nadbiskup i metropolit predvodio hodočašće grada Zagreba u Mariju Bistricu. Potom je podsjetio na skorašnji dolazak Svetog Oca te potrebu duhovne priprave za njegov dolazak. Istaknuo je kako je još 1715. godine hrvatski Sabor proglasio bistričko svetiše nacionalnim svetištem, darujući tadašnjoj crkvi sv. Petra i Pavla novi oltar. Godine1971. ondašnja Biskupska konferencija Jugoslavije potvrdila je Mariju Bistricu kao Hrvatsko nacionalno proštenište, u kojem se 1984. godine na Nacionalnome euharistijskom kongresu okupilo više od pola milijuna vjernika, rekao je mons. Cindori.
Nadbiskup Bozanić postavio je, na početku svoje propovijedi, pitanje: “Što nam je činiti da baštinimo život vječni”. “Ne smijemo se dati smesti od užurbanosti života i zaboraviti to temeljno pitanje”, istaknuo je nadbiskup. Odgovor na to temeljno pitanje je u “slušanju Božje riječi”, koja se po Blaženoj Djevici Mariji utjelovila u Isusu Kristu, istaknuo je nadbiskup Bozanić. Sam Gospodin dao je odgovor kako ćemo baštiniti život vječni rekavši: “Ljubi Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svim bićem svojim, a bližnjega svoga kao sebe sama”, istaknuo je zagrebački nadbiskup, postavivši pitanje: “A tko je moj bližnji?”. Nadbiskup je potom ukazao na primjer milosrdnog Samarijanca, koji je, za razliku od svećenika i levite, koji su žurili u jeruzalemski hram, ostavio sve svoje planove po strani, da bi pomogao čovjeku koji je pretučen i opljačkan ležao kraj puta. Tom pretučenom čovjeku, rekao je nadbiskup, pridružuju se svi “oni koji su morali bježati od svojih kuća, ranjenici, usamljeni, oni koji traže korice kruha i oni koji ne znaju kako će preživjeti kroz mjesec dana”. Njima se približava Milosrdni Samarijanac Krist Gospodin, prolazeći i danas ulicama grada Zagreba, te poziva i nas da mu se u tome pridružimo govoreći nam: “Idi i ti čini tako”, zaključio je nadbiskup Bozanić, rekavši na kraju kako hrvatski biskupi pozivaju sve nas da se pripremimo na velike događaje dolaska Pape i beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, upućujući nam poziv da ondje gdje jesmo budemo živi svjedoci Krista Gospodina.
Na samom kraju misnog slavlja zagrebački nadbiskup istaknuo je kako je održano hodočašće priprema na “ono veliko ” 3. listopada, kada će Sveti Otac pohoditi Hrvatsku i svetište u Mariji Bistrici. Bit će to “jedna velika potvrda ove duhovne oaze” i “pohod Božje milosti”, rekao je nadbiskup Bozanić.
U znak vjernosti četiriju zagrebačkih dekanata, nadbiskupu su darovane četiri svijeće, a planinarsko društvo “Stanko Kempny” darovalo je nadbiskupu Bozaniću monografiju “Planinarski križni put” i prigodne majice. Hodočašće je završilo u ponedjeljak, 14. srpnja, misnim slavljem koje je u zagrebačkoj katedrali predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Misu su suslavili kardinal Franjo Kuharić, Vojni ordinarij Juraj Jezerinac, a propovijedao je mons. Josip Ladika.