Đakovo/Aljmaš, (IKA/BTU) – U Đakovu i Aljamšu priređen je 29. i 30. travnja znanstveni skup “Aljmaška majka od utočišta – Aljmaško svetište i slavonski marijanski propovjednici 18. i 19. stoljeća”. Znanstveni skup su u povodu 300. obljetnice Svetišta Gospe od utočišta u Aljmašu priredili Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski mariološki institut i Teologija u Đakovu. Znanstveni skup otvorio je u petak 29. travnja na Teologiji u Đakovu predsjednik HMI zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, istaknuvši kako se tim skupom nastavljaju nacionalni simpoziji o Mariji koje priređuje Hrvatski mariološki institut. Tim nizom simpozija želi se proučavati propovjednike i pisce koji su ostavili mariološke tekstove, a koje Institut želi predstaviti javnosti. Đakovački i srijemski biskup Marin Srakić u pozdravu je istaknuo kako je Đakovačka i Srijemska biskupija marijanska biskupija. “Jedno od karakteristika našega naroda je da je bio kroz cijelo svoju povijest marijanski narod. Vjerujem da to nije činio iz neke sentimentalnosti, nego iz izvornoga shvaćanja po Mariji k Isusu”, rekao je biskup Srakić. Pozdrave je uputio i predstojnik Teologije u Đakovu prof. dr. Nikola Dogan.
Od ukupno dvadeset i tri predavanja, sedamnaest ih je na programu bilo prvoga dana. Prijepodnevna izlaganja održali su dr. Zlata Živaković-Kerže na temu “Povijesne i društvene prilike u vrijeme nastanka Aljmaškoga svetišta”, Marija Mirković na temu “Širenje marijanskih pobožnosti nakon oslobođenja od Turaka”. “Aljmaš – Gospino mjesto” bila je tema predavanja dr. Stjepana Sršana, a “Biskup J. J. Strossmayer i Aljmaško svetište” dr. Andrije Šuljaka. Dr. Vlatko Dugalić govorio je o Kanižlićevoj mariologiji u aljmaškom molitveniku, a dr. Đuro Hranić na temu “Govor Ivana Pavla II. u Osijeku 2003. i svetište u Aljmašu”.
Mr. Ivan Šešo progovorio je o Mariji u djelu fra Antuna Bačića, a dr. Ivan Karlić o Marijinu liku u propovijedima fra Antuna Papušlića. “Lik bl. Djevice u propovijedima fra Emerika Pavića” bila je tema izlaganja dr. Hrvojke Mihanović-Salopek. Posljednja dva predavanja u tom bloku održali su dr. Bruno Pezo na temu “Marijin lik u propovijedima fra Aleksandra Tomikovića” i dr. Zdenko Tomislav Tenšek na temu “Marijin lik u propovijedima fra Ortulfa Brajdića”.
U popodnevnim satima održana su predavanja dr. Košića o liku bl. Djevice Marije u djelu Franje Ksavera Pejačevića, Petra Lubina o bl. Djevici Mariji u Promišljanjima fra Ivana Velikanovića. Dr. Emanuel Hoško govorio je na temu “Marijanske teme u propovijedima fra Adalberta Horvata”, a dr. Sanja Vulić na temu “Jezik u propovijedima fra Adalberta Horvata”. Posljednja izlaganja prvoga dana imali su Tomislav Filić na temu “Marijin lik u propovijedima fra Bernardina Leakovića” i dr. Ivan Zirdum “Marijin lik u propovijedima Antuna Mihalića”. Prvi dan znanstvenoga skupa zaključen je misnim slavljem koje je u katedrali u Đakovu predvodio biskup Košić te prikazivanjem filma Stella Maris Hrvatskoga zagorja u Metodovoj dvorani. Na skupu su uz predavače, članove HMI, profesore Teologije, svećenike, goste, sudjelovali i đakovački i srijemski pomoćni biskupi Đuro Gašparović i Đuro Hranić, prodekan KBF-a dr. Ivan Karlić, fra Petar Lubina, tajnik HMI, dr. Adalbert Rebić i rektor Bogoslovnoga sjemeništa mons. mr. Josip Bernatović.
Drugoga dana skup je nastavljen u aljmaškom župnom domu. Predavanja su održali mr. Luka Marijanović: “Slavlje 200. obljetnice Aljmaškog svetišta”; Josip Franc: “Građevine u aljmaškom svetištu Gospe od Utočišta”; dr. Ana Pintarić: “Put Gospi Aljmaškoj – od Osijeka do Aljmaša”; dr. Dina Marković: “Gospa Aljmaška u likovnoj umjetnosti Zaklade “Gospi od Utočišta”; mr. Branka Ban: “Gospa Aljmaška u hrvatskoj glazbi” te Ante Markić: “Gospa Aljmaška, hodočasnica u progonstvu”.
Biskup Košić je u zaključnoj riječi, između ostalog, istaknuo: Neka ovaj simpozij doprinese da se u spomen slavonskih teologa – mariologa koje smo željeli prikazati posebno istakne važnost svetišta Gospe aljmaške i njezina prošlost, sadašnjost i vjerujem, još značajnija budućnost. Biskup Srakić napomenuo je, pak, kako Đakovačka i Srijemska biskupija ide prema tome da Aljmaš proglasi svetištem dijecezanskoga karaktera, kao simbol marijanskoga štovanja u biskupiji.
Svi znanstveni radovi, izloženi na znanstvenom skupu, bit će objedinjeni u zborniku.
Znanstveni skup završio je euharistijskim slavljem koje je u svetištu predvodio biskup Srakić. Koncelebrirali su biskupi Košić i Gašparović te 23 svećenika, među kojima su bili gosti svećenici i svećenici osječkih dekanata. Na početku bogoslužja upravitelj svetišta preč. Ante Markić kazao je: “Ovdje vas je okupio nesvakidašnji događaj – nacionalni marijanski simpozij. Jučer u Đakovu, danas u Aljmašu u nizu izlaganja, znanstvenom pomnošću i kršćanskom ljubavlju prebiralo se aljmašku povijesnu krunicu koja se niže već tri stoljeća, od daleke 1704. do danas”.
U propovijedi je biskup Srakić govorio o Mariji – Majci Crkve, Majci naroda, Majci života i svakog čovjeka. “Novi izazovi u svijetu Crkvu stavljaju pred važne odluke. Postoji opasnost da ateizam, indiferentizam i liberalizam pod krinkom slobode unište korijene ljudskoga i kršćanskog morala. Neka Majka nade, putuje s nama! Neka putuje s čovjekom svake rase i kulture, svake dobi i položaja… Majkom se pokaži – Majkom Crkve, koju u ove dane predvodi Petrov nasljednik Benedikt XVI. Neka ona pod njegovim vodstvom bude Gospa od utočišta, Majka i Učiteljica. Brižna majka, kao što je Marija bila, i Učiteljica po primjeru Krista Gospodina i Njegove Majke koja je znala Božju riječ čuvati u svom srcu i prebirati je da po njoj odgaja svoju djecu”, zaključio je biskup Srakić. Liturgijsko pjevanje predvodio je crkveni zbor Gospe od utočišta i solistica s. Cecilija Pleša uz orguljašku pratnju s. Dominike Jozić i s. Imakulate Malinka.