Brela, (IKA) – Proslava svetkovine Gospe od Karmela u Brelima protekla je u znaku obilježavanja 300. obljetnice izgradnje zavjetne crkve “Gospe od Slavodobića” – “Gospe od pobjede” koju je u zahvalnosti za veliku pobjedu kršćanske vojske nad Turcima godine 1715. kod Sinja dao sagraditi tadašnji makarski biskup Nikola Bjanković. Prije svečanoga misnog slavlja koje je na otvorenom uz župnika domaćina don Stjepana Lončara, dekana Makarskoga dekanata don Pave Banića i drugih svećenika predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, blagoslovljen je kip biskupa Bjankovića postavljen ispred crkve. Proslava svetkovine tradicionalno je počela procesijom sa slikom Gospe od Slavodobića koju su uz mnogobrojne vjernike mjesnim ulicama pronijeli sinjski alkari. Pridružili su se i predstavnici gradskih vlasti Brela, Splita, Solina i Županije.
“Slavimo jubilej – 300. obljetnicu crkve koja je posvećena i izgrađena povodom oslobođenja Sinja od Turaka. To je učinio biskup Nikola Bjanković i ovu crkvu je nazvao Gospa od pobjede ili Gospa od Slavodobića jer ta je pobjeda bila stvarno čudesna. Ovdje su i alkari kao poveznica s tim događajem. Ovdje su generacije Breljana molile i zahvaljivale Bogu na čudesnoj pobjedi kršćanske vojske nad Turcima. Nisu više borovi i hrastovi oni koji čuvaju tu memoriju. Ona je upisana u naša srca, generacije, upisana je u naše knjige. Želimo biti dostojni sinovi i kćeri nasljedovatelji tih događanja koja su obilježila te dane i teške trenutke našega naroda”, istaknuo je nadbiskup Barišić u pozdravu.
Osvrnuo se na važnost Marijine uloge u povijesti spasenja ljudskog roda i njezinu posredničku ulogu u privođenju ljudi k Kristu. Kazao je kako ovogodišnja proslava svetkovine obogaćena obilježavanjem 300. obljetnice, koja nije bila samo pobjeda Sinjana, Cetinske krajine, nego pobjeda Dalmacije i Hrvatske. Taj događaj podsjeća na našu tešku povijest, na brojne generacije koje su stoljećima čeznule za slobodom, ali koje nisu gubile nadu da će jednog dana živjeti u slobodi. Trebalo je podnijeti napor, krv, znoj do tog ostvarenja i mi koji smo doživjeli slobodu ne možemo biti nezahvalni onima koji su ugradili svoje molitve, svoj trud, zalaganja, svoj život u obrani i dostignuću te slobode. Ova slavodobitna pobjeda je pobjeda i Majke Marije, braniteljice naše, koja nas prati u našim križevima jer ona ima iskustva što znači stajati uz križ svoga sina, uz križeve svojih sinova i kćeri. Prihvatili smo je u svoje domove, nazivamo je majkom, molimo je svaki dan, pozdravljaju je naši tornjevi, zvonici i ona je ušla u našu kulturu u našu tradiciju, povijest, život, u naša srca. Ne možemo zamisliti našu povijest bez njezine obrane. Naša povijest je povijest obrane dostojanstva identiteta, vjere kulture, nacije, istaknuo je nadbiskup i iskazao radost što riječ obrana obilježava identitet hrvatskoga naroda. Teško se braniti kad te netko napadne, ali braniti se je pošteno i dostojanstveno i zato imamo to dostojanstvo na koje možemo biti ponosni premda smo često puta stajali pod križem i bili na križnim putovima. U toj obrani nismo bili sami, podsjetio je nadbiskup, jer Marija nas je prihvatila i zahvaljujući njoj i naši Sinjani, branitelji i na drugim mjestima i kroz druga vremenima do najnovijeg vremena s Majkom Marijom smo se branili i obranili. Naša ne tako davna prošlost i krunica oko vrata branitelja u Domovinskom ratu govori o našem pouzdanju u Marijinu pomoć i u ovom našem vremenu. Stečenu slobodu i domovinu treba braniti dalje, no gradimo li je i jesmo li graditelji, branitelji svoje domovine, jesmo li sklopili savez s neprijateljima, udomili neprijatelje: zavist, oholost, lijenost, neodgovornost, sebičnost, zapitao je nadbiskup. Nemojte spržiti zemlju svojom pohlepom koja prži odnose, unosi nepravdu, vraća nas nazad. Plodovi takve spržene zemlje su kiseli i takva zemlja nikada neće biti obećana zemlja. Ako smo podijeljeni, suprotstavljeni, ako nema solidarnosti, zajedništva, onda smo nastavili tamo gdje su Turci stali. Domovina se brani i izgrađuje životom, poručio je nadbiskup Barišić. Svečano misno slavlje završilo je najstarijom molitvom Bogorodici “Po Tvoju se molitvu utječemo”.
Crkva Gospe od pobjede se nalazi u Solinama. U početku je bila vlasništvo filipina, redovnika oratorijanaca, koje je godine 1575. osnovao sv. Filip Neri (1515.-1595.). Neko je vrijeme uz crkvu bilo glagoljaško sjemenište, a od 1939. crkva pripada župi Brela i župnik je u njoj slavio misu samo na blagdan Gospe od Karmela. Od 1963. u njoj se svake nedjelje i blagdana slavi misa. Godine 2005. započeta je obnova crkve pod nadzorom stručnih djelatnika iz ministarstva za zaštitu spomenika i kulturne baštine. Temeljito su obnovljeni krov i zvonik i postavljeni su novi uređaji za pokretanje zvona. U zimu 2007./2008. pod nadzorom restauratora crkva je obnovljena i iznutra. Obnovu crkve vodila je Anita Gamulin, a radove na obnovi izvodili su sami mještani, koje je predvodio Ivo Sokol. Prilikom saniranja podnih ploča otkriven je grob za koji se pretpostavlja da pripada filipinima. Restauriran je luster koji se nalazi ispred samog oltara. Sakristija je fizički odvojena od ostatka crkve jer tako nalažu liturgijska pravila. Ostakljena je i rozeta koja se nalazi poviše ulaznih vrata u samu crkvu. Za 300. obljetnicu izgradnje te zavjetne crkve autorica novopostavljenog spomenika biskupa Nikole Bjankovića je Sandra Nejašmić iz Postira, a oltar je obnovio Damjan Šošić iz Brela.