Stari Grad, (IKA) – Spomen-slavlje 300. obljetnice posvete župne crkve Sv. Stjepana u Starome Gradu svečano je proslavljeno 13, 14. i 15. veljače. Župna crkva Sv. Stjepana I., pape i mučenika, sagrađena je na mjestu prve katedrale hvarskog biskupa. Iz zapisnika Valierove vizitacije znamo da je nakon turskog pustošenja godine 1571. bila u ruševnom stanju. Dobivši godine 1604. od hvarskog biskupa Cedulina dopuštenje za rušenje dotrajalih zidova starog Sv. Stjepana, nekoć katedrale, i starog biskupskog dvora, započela je izgradnja nove, tj. današnje crkve. Posvetio ju je 1. lipnja godine 1708. hvarski biskup Rajmund Aspertis, dominikanac, trideset i šesti hvarski biskup, porijeklom od bergamskih kneževa. Zanimljivo je da posvetu bilježi i Daniele Farlati u velebnom djelu Illyricum sacrum. K tome, povijesna nas vrela izvješćuju da je gradnja crkve Sv. Stjepana trajala više od stoljeća, na njoj su radili brojni majstori od kojih potomci obitelji Škarpa i danas žive u Starome Gradu. Podaci o gradnji, premda oskudni, vođeni su u knjizi koja je pohranjena u arhivu dominikanskog samostana u Starome Gradu.
Premda je točan dan posvete bio 1. lipnja 2008. godine, obljetnica je proslavljena tek ovih dana. Proslava je započela znanstvenim skupom, koji je održan u petak u Hrvatskom domu (“Čitovnica”). Zahvaljujući vrsnim poznavateljima povijesnih tema javnost je upoznata s nekoliko sadržaja vezanih uz kršćansku baštinu Staroga Grada. Bogatstvo i posebnost starokršćanskih spomenika, posebice značenje ranokršćanskog kompleksa dvojnih crkava Sv. Ivana i Sv. Marije, predstavila je dr. Jasna Jeličić Radonić. Povijesne okolnosti vezane za utemeljenje Hvarske biskupije sredinom 12. stoljeća i prvotno sjedište hvarskog biskupa u Starome Gradu iznio je akademik Tomislav Raukar, i to polazeći od trostrukih vrela iz kojih je razvidno da je sjedište biskupije bilo u Starome Gradu, dok je u 13. stoljeću preneseno u Hvar o čemu ponajbolje svjedoči zajednički naslovnik katedrale u Hvaru i župne crkve u Starome Gradu. Vrijednost sakralne baštine Staroga Grada, njezinu povezanost s onodobnim duhovnim strujanjima u Europi, predstavio je mr. Joško Belamarić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu. Na kraju je prof. Joško Kovačić, najbolji poznavatelj arhivskih vrela otoka Hvara i najzaslužnija osoba za prezentiranje historijata crkava Staroga Grada, ukazao na tijek i kontekst gradnje današnje crkve Sv. Stjepana. Završnu riječ okupljenima uputio je hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk, koji je izrazio zadovoljstvo zbog slavlja i vrednovanja sakralne baštine.
U subotu je u župnoj crkvi predstavljena monografija Crkve i crkvice Staroga Grada. Riječ je o usklađenom spoju umjetničkih fotografija i znanstvenih tekstova. Župnik je uputio pozdravnu riječ i ukazao na motive izrade predstavljene monografije. Pozdravnu riječ je uputio i gradonačelnik dipl. ing. Vicko Haladić. Na promociji su svoj obol dali akademik Tonko Maroević, koji je snagom erudicije ukazao na sakralni identitet Staroga Grada. Velika zasluga pripada uredniku monografije prof. Vinku Tarbuškoviću, koji je predstavio tijek i okolnosti izrade monografije kako bi se dobio cjelovit uvid u okolnosti kojima je popraćeno izdavanje. Nazočnima se obratio i autor fotografija Pawel Jaroszewski, Poljak koji desetak godina dolazi u Stari Grad i fotoaparatom otima zaboravu upečatljive trenutke života, odnosno kulta i kulture. Na kraju je akademik Nikša Stančić, recenzent monografije, predstavio značenje monografije s povijesnog gledišta. Uime biskupa, koji je zbog zdravstvenih razloga spriječen, riječ je uputio njegov generalni vikar mons. Stanko Jerčić. Obljetničko ozračje pri predstavljanju monografije obogaćeno je nastupom Faroskih kantadura, koji su pjesmom, kao i tijekom liturgijske godine, unijeli tonove glazbenog nasljeđa pojedinih starogradskih crkava. U večernjim satima u župnoj crkvi održan je koncert župnog zbora Sv. Cecilije iz Jelse. Slavlje je zaključeno u nedjelju svečanim euharistijskim slavljem u župnoj crkvi na kojem su uz župnika koncelebrirali i dr. don Nikola Bižaca, profesor na KBF-u Splitu, i fr. Mario Marinov, prior dominikanskog samostana u Starome Gradu.