300. obljetnica stradanja samostana i crkve u Olovu
Sarajevo (IKA/FIA )
Na multidisciplinarnom simpoziju na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu raspravljena 23 priloga povjesničara, teologa, književnika, jezikoslovaca i arheologa
Sarajevo, (IKA/FIA) – Na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu održan je 15. i 16. listopada znanstveni skup u povodu 300. obljetnice stradanja samostana i crkve u Olovu. Na skupu su raspravljena 23 referata čiji su autori povjesničari, teolozi, književnici, jezikoslovci i arheolozi, svojim prilozima dali doprinos osvjetljavanju tragedije u Olovu. U ime organizatora dobrodošlicu je izrekao predsjednik organizacijskog odbora dr. Marko Karamatić. Istaknuo je kako taj skup nije slavljenje obljetnice stradanja, nego njezin spomen. Prisutne su također pozdravili provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan, predsjednik općinskog vijeća Olova Avdija Muminović, gvardijan iločkog samostana fra Marko Malović u ime Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda, Severin Montina u ime Federalnog ministarstva kulture i sporta i dr. Pavo Ivković u ime Odjela za povijest u Zadru i Povijesnog instituta iz Zagreba. Predstavljeni su referati: Ante. R. Šoljić: Razlozi i smisao komemoriranja olovske obljetnice; Dubravko Lovrenović: Bosanski Kotromanići između vjere rimske i vjere bosanske; Pavo Živković: Veze olova i Dubrovnika u srednjem vijeku; Lidija Fekeža: Nekropole stećaka u olovskom kraju; Darko Karačić: Srednjovjekovni samostani u Kamenici i Olovu; Stjepan Lovrić: Politički kontekst jugoistočne Europe u 17. stoljeću;: Marko Karamatić: Olovo kao paradigma katoličanstva u Bosni u 17. stoljeću; Srećko M. Džaja: Katoličko građanstvo u Bosni 17. st. Brnjakovići; Andrija Zirdum: Olovski (crni) kamen, čuvar tradicije; Pejo Ćošković: Olovo oko 1463.; Franjo E. Hoško: Tragovi olovskih franjevaca i katolika u Iloku; Miro Vrgič: Značajniji franjevci u povijesti Olova; Bernardin Matić: Oživljavanje samostana u Olovu i fra Lujo Zloušić; Dejan Zadro: Predmeti Visočkog samostana u Gradišci. Prilozi su 16. listopada bili posvećeni literaturi i umjetnosti: Ivan Lovrenović: Kulturno-povijesne okolnosti nastanka bosanskoga franjevačkog literariteta – povijesno-literarna varijacija o spisateljstvu Bosne Srebrene u 17. stoljeću; Ivo Pranjković: Latinička grafija budimskog franjevačkog kruga i Kujundžić-Marijanovićevo “lipopisanje”, Željko Ivanković: Društvena stvarnost 18. stoljeća prema djelu Ive Andrića, Pavao Knezović: Olovski franjevački samostan u hoistoriografiji na latinskom jeziku; Ivan Nujić: Jure Radojević: Vitez-pjesnik iz Olova; Luka Markešić: Štovanje BD Marije u spisima fra Filipa Lastrića; Stjepan Duvnjak: Čudotvorna slika Gospe Olovske; Iva Lučić: Iluminacije i minijature, Slavko Harni: Bibliografija o Olovu.