Zadar, (IKA) – Godišnja svećenička skupština Zadarske nadbiskupije, molitveno radni susret prezbiterija na kojem se rezimira protekla godina i upućuju pravci daljnjeg djelovanja u životu mjesne Crkve, održana je u srijedu 28. veljače u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru. Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa održao je izlaganje “Zadarska nadbiskupija u 2006. godini”. Povjerenik za zvanja don Zdenko Dundović prikazao je sadržaj prošlogodišnje pastoralne Godine zvanja – Godine ministranata, a ekonom don Srećko Petrov govorio je o temi: “Župna zajednica – odgovorna za svoju župu”.
Susret je počeo misnim slavljem koje je u sjemenišnoj kapeli predvodio nadbiskup Prenđa. U homiliji je govorio na temu “Svećenik, pastir u Crkvi – znak obraćenja vjernicima”. Da bi mogao biti znak Krista, sam je i prvi pozvan na obraćenje, poručio je nadbiskup subraći.
U radnom dijelu skupštine, uz osobne doživljaje i viđenja, nadbiskup je izvijestio o životu mjesne Crkve i temeljem dostavljenih pisanih izvještaja desetaka nadbiskupijskih povjerenstava, ustanova i crkvenih pokreta. Naglašeno je govorio o djelovanju i potpori crkvenih pokreta, pozivajući se i na papu Benedikta XVI. “da smo pozvani prepoznati nove obnoviteljske snage koje Duh Sveti daje u Crkvi i otvoriti im se”.
U svjetlu tekuće pastoralne Godine župne kateheze nadbiskup je govorio o odnosu školske i župne kateheze čiji je položaj postao inferioran. Ohrabrio je svećenike u suočavanju s novom situacijom u domovini, istaknuvši potrebu jedinstva, povezanosti u molitvi i djelovanju, te međusobne potpore i žrtvovanja za potrebnog. “Treba uistinu biti bliz čovjeku koji traži pomoći. Crkva je oduvijek bila blizu svome narodu i dolazi vrijeme da mu budemo još bliži i posve se žrtvujemo za njega”, rekao je nadbiskup. On je svećenicima govorio o životu nadbiskupije u svjetlu govora pape Benedikta XVI. hrvatskim biskupima za pohoda ad limina. U toj je prigodi Papa istaknuo potrebu stvaranja pastoralnih planova, dobru pripravu slavlja sakramenata, pripremu liturgijskih slavlja, koja u nadbiskupiji traži kvantitativno i kvalitativno produbljenje, brigu za vjerski odgoj kroz školski vjeronauk i župnu katehezu, brigu za obitelj, zvanja, te stare i nove zajednice u Crkvi. Benedikt XVI. je istaknuo da priprava za krštenje omogućuje kontakt s ljudima koji su jedva vjernici, a otvaranje duša roditelja i kumova zbilji krštenja jest misionarski zadatak koji nadilazi tzv. vjerničke krugove. Misionarska prilika je i sakrament ženidbe, jer u Crkvi se žele vjenčati i mnogi koji je inače ne pohađaju. Velika je odgovornost pred činjenicom raspada mnogih brakova, a mnogi rastavljeni i ponovno vjenčani žele sakramente ispovijedi i pričesti.
Ekonom don Srećko Petrov razlagao je pitanje uređenosti župnih domaćinstava, doprinosa vjernika za potrebe župe i zapošljavanje laika. Kad se govori o zaposlenju u crkvenim ustanovama riječ zaposlenje trebalo bi zamijeniti pojmom “profesionalno poslanje” jer on najbolje opisuje posao vjernika laika, rekao je ekonom Petrov, istaknuvši da se čovjek može slobodno odlučiti hoće li biti član Crkve ili ne, ali odluka hoće li se aktivno uključiti u njeno poslanje nije pravo već dužnost koja je integralni dio krsnog poziva. “Nikoga od vjernika ne može se prisiliti na profesionalni angažman, ali bi sam vjernik u takvoj eventualnoj ponudi trebao prepoznati novu dimenziju svog angažmana”, pojasnio je don Srećko Petrov. U Crkvi djeluju volonteri raznih profila, no povećanjem opsega posla u nekim službama mogućnost je ili uvesti više volontera, koje će župa nagrađivati, ili profesionalizirati postojeću službu koju pak treba uskladiti s državnim Zakonom o radu i Zakonom o zapošljavanju. “Profesionalizacija laičke službe ne ide za profitom, već za kvalitetnijim poslanjem Crkve. Crkva ne zapošljava na neko postojeće upražnjeno radno mjesto ili otvara nova radna mjesta, već profesionalizira postojeću službu. Zaposlenje laika može se promatrati na dva različita, ali ipak međuovisna načina: prvo, ono je apostolat u punom smislu riječi, drugo ono je zbog svog profesionalnog karaktera podložno zakonitostima klasičnog poimanja profitabilnog rada, pa se zbog toga nameće potreba za adekvatnom stručnom spremom i poslovnom ozbiljnošću”, napomenuo je ekonom Petrov. Kriteriji za zapošljavanje vjernika laika su potpuna kršćanska inicijacija, aktivno volontersko sudjelovanje u poslanju Crkve, stručna sprema, osposobljenost za obavljanje konkretnog posla. Prije ostvarivanja profesionalizacije službi treba donijeti kriterije za zapošljavanje vjernika laika u župi ili nadbiskupskim ustanovama, osigurati financijski fond (župa, nadbiskupija) i izraditi jedinstveni bodovni i financijski sustav za određivanje pravične nagrade za pojedine službe. Ekonom Petrov istaknuo je da se nakon profesionalizacije službe ne isključuje mogućnost nastavka volonterskog angažmana u korist profesionalne službe. Takav angažman bi bio idealan dokaz o suodgovornom članu crkvene zajednice, jer bi nakon profesionaliziranja službe i dalje dragovoljno poklanjao dio svog slobodnog vremena poslanju Crkve.