Šibenik, (IKA) – Redovito 37. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije održano je od 5. do 7. studenoga u Biskupskom ordinarijatu u Šibeniku pod predsjedanjem đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića, priopćilo je 10. studenoga Tajništvo HBK. Biskupi su posebnu pozornost posvetili pitanjima aktualnog društvenog trenutka u Hrvatskoj. Istaknuli su pozitivne pomake u društvu što se osobito vidi i u napredovanju u procesu pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i što biskupi jednodušno podupiru. No, Crkva je dio društva i zato biskupi izražavaju svoju zabrinutost zbog vala nasilja koji se dogodio u posljednje vrijeme te podržavaju nastojanja da se to rasvijetli te da se uklone korijeni tih strašnih događaja. Potiču snažno i djelotvorno funkcioniranje institucija pravne države kako bi se svim građanima, osobito mladima koji su također zahvaćeni nasiljem, omogućio miran i siguran život u nastojanju da se osigura ljepša i bolja budućnost društva u cjelini. U tom vidu biskupi osobito ističu ulogu obitelji kao i svih odgojnih i obrazovnih čimbenika u društvu bez kojih se ne može ostvariti duhovni napredak i cjelovita formacija pojedine osobe i cijeloga društva. Crkva će u tome, kao i uvijek do sada, dati svoj snažni doprinos.

Kardinal Josip Bozanić i mons. Marin Barišić, sinodski oci na zasjedanju Sinode biskupa održanom u Rimu u listopadu ove godine na temu ” Božja riječ u životu i poslanju Crkve”, izvijestili su biskupe o radu Sinode i najvažnijim zaključcima. Sa Sinode je upućena završna poruka koja će se prevesti i na hrvatski jezik. Na zasjedanju je nastavljena dorada dokumenta Ratio fundamentalis nationalis za sjemeništa koji je od velike važnosti za pripravu i odgoj svećeničkih kandidata u novim društvenim prilikama. Istaknuto je da su u tom vidu značajne smjernice najnovijeg dokumenta Kongregacije za katolički odgoj koji govori o ulozi i pomoći psihologije u tom procesu. Naglašeno je također da je i nedavno održana Sinoda biskupa u Rimu, koja je govorila o Božjoj riječi, dala značajne smjernice koje treba ugraditi u taj dokument. Biskupska komisija HBK za liturgiju pripremila je tekstove za slavlja hrvatskih blaženika: bl. kardinala Alojzija Stepinca, bl. Ivana Merza i bl. Marije od Propetog Isusa Petković, u skladu s novim odobrenim i potvrđenim Nacionalnim liturgijskim kalendarom. Plenum je tekstove prihvatio te će oni biti poslani na odobrenje Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu sakramenata. Nakon što su razmotrili povijesni tijek razvoja štovanja sv. Josipa u našem narodu, biskupi su prihvatili sv. Josipa za glavnog zaštitnika Hrvatske.

Požeški biskup Antun Škvorčević izvijestio je biskupe da je započela gradnja crkve u Staroj Gradiški. Naime, biskupi su još 2004. godine prihvatili prijedlog da se u Staroj Gradiški izgradi župna crkva Sv. Mihaela arkanđela kao spomen-crkva svećenicima koji su nevini robijali u tamošnjem zatvoru i po nalogu komunističkih vlasti 1948. godine bili prisiljeni rušiti župnu crkvu. Biskupi sada ponovno pozivaju sve svećenike, dijecezanske i redovničke, da svojim prilozima izgrade tu crkvu kako bi ona ostala trajni spomen na patnju i stradanje svećenika i drugih nevino osuđenih ljudi koji su robijali u Staroj Gradiški za vrijeme komunističkih vlasti. Varaždinski biskup Josip Mrzljak upoznao je biskupe s pripremama za proslavu 600. obljetnice svetišta Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu koja će se održati 2011. godine. Biskupi su dali potporu postupku beatifikacije Drinskih mučenica koji je pokrenula Vrhbosanska nadbiskupija. Riječ je o sestrama Juli, Bernadeti, Krizini, Antoniji i Berchmani koje pripadaju Družbi sestara Kćeri Božje Ljubavi, koje su podnijele mučeništvo u Goraždu 1941. godine. Biskupi su pregledali i prihvatili Statut Društva prijatelja Malog Isusa.

Na zasjedanju u Lužnici u travnju ove godine osnovana je Komisija HBK za odnose s Europskom unijom koja je na ovom zasjedanju preimenovana u Biskupsku komisiju HBK za odnose s Europskom unijom. Na čelu Biskupske komisije je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a članovi su riječki nadbiskup Ivan Devčić i dubrovački biskup Želimir Puljić. U tom kontekstu predsjednik i generalni tajnik HBK izvijestili su plenum o posjetu i susretima s predstavnicima institucija EU u Bruxellesu od 16. do 17. listopada. Istaknuli su otvorenost europskih sugovornika i pozitivno ozračje naspram ulaska Hrvatske u EU kao i o mjestu i ulozi Crkve u tom procesu.
Predsjednici pojedinih tijela HBK, komisija, vijeća i odbora, podnijeli su izviješća o radu te predložili program rada za iduću godinu što su biskupi prihvatili. Biskupi su se posebno osvrnuli na rad s mladima i njihovo organiziranje na razini nad/biskupija kao i na nacionalnoj razini. Tom radu i nastojanjima dan je snažan poticaj. Biskupi su izviješteni o međunarodnom pozivu na zaštitu prava i dostojanstva ljudske osobe i obitelji u povodu 60. obljetnice donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima te su toj inicijativi dali svoju potporu.
Nakon blagoslova gradilišta i kamena temeljca za novu zgradu HBK u rujnu ove godine, biskupi su informirani o napredovanju radova na gradnji zgrade.
Biskupi su raspravljali o Petrovu novčiću, tj. o prilozima vjernika za potrebe Svetoga Oca u njegovu apostolskom i karitativnom djelu u službi Opće Crkve, kao i drugim prilozima – za misije, za različite karitativne akcije i drugo. I ovom prigodom biskupi zahvaljuju vjernicima na velikodušnosti, usprkos poteškoćama materijalne naravi koje imaju, te ih potiču i dalje na darežljivost, osobito za Petrov novčić, kako bi svojim darom pridonijeli što znakovitijoj prisutnosti Crkve u svijetu, na opće dobro svih ljudi. Biskupi su odobrili Program nastave katoličkog vjeronauka za četverogodišnje srednje škole kao i vjeronaučni udžbenik za 4. razred srednje škole. O. Ivan Markanović OFMCap imenovan je povjerenikom za svećenike u poteškoćama pri Vijeću HBK za kler. Razgovaralo se o nekim pitanjima u djelovanju Vojnoga ordinarijata u RH, osobito što se tiče pitanja katedralne crkve vojnog ordinarija, koje još nije riješeno. Produžen je mandat mons. Valteru Županu, predsjedniku Vijeća HBK za obitelj; mons. Želimiru Puljiću, predsjedniku Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra, te prof. fra Anti Crnčeviću, pročelniku Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral. Umjesto srijemskoga biskupa Đure Gašparovića, koji nakon ponovnog uzdignuća Srijemske biskupije nije više član HBK, u Biskupsku komisiju HBK za dijalog sa Srpskom pravoslavnom Crkvom imenovan je mons. Đuro Hranić, pomoćni biskup đakovačko-osječki, a u Biskupsku komisiju HBK za Hrvatski Caritas mons. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski. Određeni su i delegati na zasjedanjima biskupskih konferencija desetak zemalja s kojima HBK redovito izmjenjuje delegate. Biskupi su informirani o II. znanstvenom simpoziju crkvenih pravnika s međunarodnim sudjelovanjem na temu “Ništavost ženidbe: procesne i supstantivne teme”, koji se održava u Zagrebu 10. studenoga 2008. godine u organizaciji Katedre kanonskog prava Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Međubiskupijskog suda I. stupnja i Međubiskupijskog prizivnog suda u Zagrebu. To je značajan skup o vrlo važnoj i osjetljivoj temi za pastoral Crkve kao i za pojedine osobe koje se nađu u teškoj situaciji dokazivanja ništavosti ženidbe.
Za iduću godinu određeni su termini zasjedanja: Susret biskupa HBK i BKBiH – 26. siječnja u Zagrebu; Izvanredni plenum HBK – 28. siječnja u Zagrebu; XXXVIII. plenarno zasjedanje HBK – 21. do 24. travnja u Zagrebu (Lužnica); susret biskupa HBK i Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara u RH – 2. lipnja u Zagrebu; XXXIX. plenarno zasjedanje HBK – 20. do 22. listopada u Dubrovniku. Osim članova HBK zasjedanju su nazočili apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, banjolučki biskup Franjo Komarica kao izaslanik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i subotički biskup Ivan Penzeš.