40 godina koncilskog dekreta "Nostra Aetate"
Vatikan (IKA )
O povijesnom značaju tog dokumenta koji se bavi odnosom Katoličke crkve prema židovstvu, za Radio Vatikan je govorio kardinal Kasper
Vatikan, (IKA) – Ovih se dana navršava 40 godina od objavljivanja koncilskog dekreta “Nostra Aetate” koji govori o odnosima sa židovstvom. Govoreći o njegovu značenju i ostvarenim plodovima, predsjednik Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinal Walter Kasper za Radio Vatikan je izjavio kako je taj dekret najrevolucionarniji saborski dokument, a posebice njegovo četvrto poglavlje, jer su odnosi sa židovstvom bili uvijek teški i slojeviti, ponekad čak mučni.
Dokument je načinio zaokret u tom smislu, poglavito s dvije poruke: Jedna je “ne” antisemitizmu, a druga je “da” kršćanskim korijenima, odnosno židovskim korijenima kršćanstva. Isus je bio Židov, njegova majka je bila Židovka, apostoli su bili Židovi, molili su se i mislili prema duhovnosti Psalama. Stoga doista imamo zajednički temelj sa Židovima: monoteizam, Deset zapovijedi, kao i eshatološku nadu. Zbog toga imamo jedinstven odnos sa židovstvom, kakav nemamo ni s jednom drugom religijom na svijetu, kazao je kardinal te napomenuo kako su nakon dokumenta uspostavljena brojna prijateljstva. “Imamo redovite susrete na svjetskoj razini, a već dvije godine i Povjerenstvo izraelskoga Velikoga rabinata i Svete Stolice, u čijem se okviru vode teološke rasprave, jer između židovstva i kršćanstva postoje razlike, poglavito glede osobe Isusa Krista. Otkrili smo i puno toga zajedničkoga, a papa Ivan Pavao II. je u tom smislu odigrao važnu ulogu. Židovi smatraju kako je on za njih učinio više od bilo kojega pape u povijesti. Njegov posjet rimskoj Velikoj sinagogi, poruka koju je ostavio na zidu plača u Jeruzalemu, sve to živi u pamćenju Židova, podsjetio je kardinal.
Napokon smo započeli suradnju na političkome i društvenome području u cilju obrane ljudskih prava, odgoja djece, obiteljskih vrednota te pravde i mira. To su sve zajedničke vrednote gdje doista možemo surađivati i želimo napredovati. Put koji moramo prijeći u teologiji, povijesti, čak i u praktičnoj suradnji i odgoju novih naraštaja, veoma je dug. Današnja mladež nije živjela u vrijeme progona Židova; oni ne znaju za njih, nisu bili svjedoci tih tragičnih događaja, niti ih je bilo u vrijeme II. vatikanskoga sabora. Ne može se odjednom pobijediti antisemitizam, upozorio je kardinal Kasper i dodao kako je obvezan put stalnoga odgoja i obrazovanja. “Trebamo održavati luč ove suradnje, novoga prijateljstva između Židova i kršćana, te je prenijeti na novi naraštaj kako bi izgradili mir u svijetu”, zaključio je kardinal Kasper.