Zagreb, (IKA) – Jubilarna 40. obljetnica utemeljenja dječjeg zbora “Bijeli anđeli” proslavljena je 10. listopada u Zagrebu. Misno slavlje u crkvi Sv. Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Dubravi predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u koncelebraciji s osnivačem zbora don Antom Bakovićem te svećenicima podrijetlom iz Janjeva. Nakon mise predstavljen je dokumentarno-filmski program koji je 70-tih godina u Janjevu snimio redatelj Eduard Galić. Bila je to prigoda podsjetiti na djelovanja zbora, ali i život u Janjevu tih godina. Sredstva za snimanje dokumentarnog filma odobrilo je ondašnje Ministarstvo kulture iz Zagreba.
Na proslavi su se okupili mnogi članovi “Bijelih anđela”, danas razasuti diljem Hrvatske i inozemstva (Austrija, Crna Gora, Njemačka, Švicarska). Župni dječji zbor “Bijeli anđeli” ili “Vatroslav Lisinski” osnovao je u proljeće godine 1969. ondašnji janjevački župnik don Ante Baković uz odobrenje ondašnjeg skopskog biskupa Smiljana Čekade. Premda je Zbor djelovao samo četiri godine, tj. do odlaska župnika Bakovića iz Janjeva 1973., ostao je zabilježen kao pojava u životu Crkve u Hrvata. Više od 300 janjevačke djece kroz zbor prošlo je pravu školu crkvenog pjevanja. Važna osoba vezana uz fenomen “Bijelih anđela” bio je mladi profesor glazbe i dirigent Josip Perčinlić, koji je nakon završene Glazbene akademije u Zagrebu umjesto u Beč došao u Janjevo i dao se na mukotrpan posao svladavanja najtežih skladbi za dječji zbor. U doba njegova djelovanja Zbor je objavio niz gramofonskih ploča pod naslovom “Duhovne hrvatske pučke pjesme”. Zborom se potom bavio profesor mo. Dinko Fio. Naknadu dirigentima snosio je sam župnik Baković od svojih priloga, jer je imao zabranu od Biskupskog ordinarijata da župskim novcem plaća profesore glazbe. Domoljubni motiv potaknuo je don Antu na osnivanje Zbora. Naime, tada veliki dio naše javnosti nije znao za Janjevo, a pogotovo nije znao da tamo žive Hrvati. Zahvaljujući “Bijelim anđelima” gotovo nije bilo nijednog Hrvata u našoj zemlji koji nije čuo za njih, za njihovu lijepu pjesmu, a uz njih i za sedam stoljeća staru povijest Janjeva, u kojem se sačuvala katolička vjera i hrvatska nacionalnost.
Od prvog službenog nastupa 17. siječnja 1970. godine u skopskoj koncertnoj dvorani, uslijedili su brojni nastupi i gostovanja u 47 gradova u osam europskih zemalja. “Bijeli anđeli” sudjelovali su godine 1970. u službenom dijelu Dubrovačkih ljetnih igara. Kritike su uspoređivale pjev “anđela” s “Bečkim dječacima”. Na koncertu u zagrebačkoj katedrali zbor je nastupio pred kardinalom Franjom Šeperom, nadbiskupom Franjom Kuharićem, biskupom Mijom Škvorcem zahvaljujući čijem su zauzimanju sudjelovali i na Međunarodnom marijanskom kongresu u Mariji Bistrici godine 1971. Zasigurno jedan od najdražih nastupa, bio je onaj u ljeto godine 1972. kada su “Bijeli anđeli” pjevali hrvatske marijanske pjesme papi Pavlu VI. u Castel Gandolfu. Iz povijesti treba spomenuti i hodočašće u Lurd godine 1973. Zbor je prvu ploču “Marijo, majko ljubljena” snimio 17. svibnja 1970. godine. Najpopularnije crkvene pjesme “Zdravo Djevo” i “Do nebesa” najprije su snimljene na ploči “Bijelih anđela”. O tridesetoj obljetnici osnivanja Zbora objavljen je CD na kojem su predstavljene najvažnije pjesme kako bi uspomena na taj dječji zbor i dalje bila živa.
Obilježavanje 40. obljetnice osnivanja Zbora organizirali su don Anto Baković i mo. Josip Perčinlić.

.