Veli Iž, (IKA) – Na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, navršila se 40. obljetnica od smrti znamenitog svećenika, kulturnog djelatnika, jednog od posljednjih glagoljaša u Hrvatskoj i dugogodišnjeg župnika Velog i Malog Iža, rođenog Veloižanina don Vladislava Cvitanovića (1894-1973). Bio je priznat i poznat povjesničar glagoljaštva, znanstvenik na području istraživanja povijesti i baštine zadarskog otočja te stalni vanjski suradnik akademije, od koje je i odlikovan. Rodio se u Velom Ižu 15. veljače 1894. Gimnazijske i teološke nauke završio je u Zadru (1906.-1918.). Svećeničku službu obnašao je u Salima, Brbinju, Velom Ratu, Ražancu, te od 1937., pune 32 godine, u Velom i Malom Ižu. Umro je u Zadru, na Sv. tri kralja 1973. godine u 79. godini života i 55. svećeništva. Kao župnik u navedenim mjestima odlikovao se unaprjeđenjem crkvenog pjevanja. Bio je poznat kao skroman, uslužan i marljiv, zaljubljenik u naše otočje, povijesnu hrvatsku starinu i glagoljsku baštinu djedova. Prvi je obradio 240 glagoljskih kodeksa Zadarske nadbiskupije, napisao sažetke povijesti 48 župa, kronološki popisao sve glagoljaše te objavio više povijesnih i etnoloških članaka. Njegovom zaslugom je izašla na vidjelo povijest i kultura zadarskih otoka. Potpisivao se do kraja glagoljicom i glagoljao misu na staroslavenskom i poslije reforme II. vatikanskog sabora. Posebno je zadužio svoj rodni Veli Iž gdje je bio župnikom u nimalo lakim vremenima od 1939. do 1967. Godine 1939. produžio je župnu crkvu i započeo gradnju zvonika koji je dovršen 1962. Za talijanske okupacije tijekom II. svjetskog rata zauzimao se hrabro za narod i vodio povijesnu kroniku. Trudio se kod talijanskih okupacijskih vlasti sačuvati stanovnike od odmazde i strijeljanja. Za bombardiranja V. Iža 11. svibnja 1944. bio je ranjen. Od 1945. bavio se znanstvenim radom i objavio brojna djela: Otoci Iž i Premuda, Pomorsko zanimanje Ižana (od XV stoljeća do danas), Dva priloga o “biranju kraljeva” u Dalmaciji – Biranje kralja u Velom Ižu, Glagoljski i latinski spomenici na kamenu i knjizi u Velom Ižu, Nekadanji svadbeni običaji na otoku Ižu, O običaju pobratimstva i posestrinstva na otoku Ižu i okolnim otocima, Matice u Dalmaciji iz XVI. stoljeća, Svećenici glagoljaši župe Veli Iž od XIV. st. do danas, Zadužbine – “Laši” na otocima zadarskog arhipelaga, Zbirka školjaka don Blaža Cvitanovića, Postanak i pomicanje naselja na otoku Ižu, Popis glagoljskih kodeksa u Zadarskoj nadbiskupiji, Prilog poznavanju kulturne povijesti na zadarskom području (glagoljica), Glagoljska matrikula sv. Mihovila u Vrsima, itd. Znanstveni rad don Vladislava Cvitanovića prikazan u je u Hrvatskom biografskom leksikonu (svezak 2., Zagreb 1989.), a ušao je i u svjetske kataloge povijesnih istraživača i poznavatelja glagoljice, te je po njemu 1992. nazvana i ulica u gradu Zadru.
Premda zaslužan, poštovan i ugledan u mjestu i šire, doživljavao je napade i šikaniranja od tadašnjeg režima i mjesnih komunističkih aktivista, među ostalim prijavu i kaznu 1956. “zbog narušavanja reda i mira”, kada je prema stoljetnom običaju obavljao obred blagoslova jela za Uskrs. Prigodom oduzimanja matica iz župnih ureda od strane komunističke vlasti, pisao je predsjedniku akademije u Zagreb, moleći da se matice barem predaju povijesnim arhivima, nazvavši to kulturnim skandalom. Doživio je i da mu je pred očima za vrijeme tijelovske procesije razrušen oltarić koji je bio na putu. Sve napade na sebe i crkvu prijavljivao je uredno vlastima, pozivajući uvijek na “kulturni obraz” i ustav. Uza sve to, marljivo se bavio znanstvenim radom i zadužio pokoljenja. Zahvaljujući njegovim radovima mnogi povijesni dokumenti i podaci su izašli na vidjelo i danas služe kao osnovna povijesna građa u znanstvenim istraživanjima. Uz 40. obljetnicu njegove smrti, u rodnom Velom Ižu, na blagdanskoj misi na svetkovinu Sv. tri kralja, u nedjelju 6. siječnja, održan je molitveni spomen i zatim odrješenje na njegovu grobu na mjesnom groblju.