Istina je prava novost.

444. obljetnica pogibije Nikole Šubića Zrinskog

Šenkovec/Siget, (IKA) – Svečanostima u Šenkovcu i Sigetu obilježena je 444. obljetnica pogibije Nikole Šubića Zrinskog koji je nakon tromjesečne opsade sigetske utvrde od brojčano i po naoružanju jače Otomanske vojske sa svojim vojnicima hrabro poginuo u proboju 7. rujna 1566. godine. Bitka kod Sigeta ušla je u hrvatsku i u europsku povijest jer je turska vojska, unatoč vojnoj pobjedi, izmorena dugotrajnom opsadom, velikim gubicima i smrću Sulejmana Velikog odustala od invazije na Beč i daljnjeg osvajanja ondašnjih europskih krajeva. Na taj je način sačuvana Habsburška monarhija i današnja Srednja Europa.
Kod kapele Svete Jelene i mauzoleja Zrinskih uz ostatke nekadašnjeg pavlinskog samostana u Šenkovcu 7. rujna okupila su se izaslanstva organizatora svečanosti Matice hrvatske ogranka Čakovec, Družbe “Braća hrvatskoga zmaja” Zmajskog stola Čakovec, Zrinske garde Čakovec, Čuvara grobnice Zrinskih KUD-a Šenkovec te izaslanstva Međimurske županije, Grada Čakovca, Grada Sigeta i Općine Šenkovec. Spomenuta izaslanstva nakon prigodnih govora položila su vijence i zapalila svijeće, a u programu je nastupila i muška vokalna skupina Pjevačkog zbora “Josip Vrhovski” Nedelišće.
Zatim je u župnoj crkvi Svete Jelene misno slavlje u kojem se spomenula žrtva Nikole Šubića Zrinskog i njegovih vojnika predvodio župnik župe Novo Selo na Dravi mr. Josip Janković u zajedništvu sa župnikom župe svetog Nikole biskupa Čakovec, gvardijanom Franjevačkog samostana u Čakovcu i dekanom Čakovečkog dekanata fra Stankom Belobrajdićem i domaćim župnikom Vladimirom Kolarićem. Predvoditelj slavlja spomenuo je žrtvu Nikole Zrinskog te mučenika svetog Marka Križevčanina, zaštitnika Varaždinske biskupije, u svjetlu današnjeg globaliziranog i sekulariziranog društva kojim vlada potrošački mentalitet sa sve manje poštivanja moralnih i kršćanskih vrednota i spremnosti na odricanje i žrtvu. Na misnom slavlju pjevao je domaći župni zbor.
Višednevne svečanosti u Sigetu završile su 12. rujna središnjim slavljem u Parku Tursko-mađarskog prijateljstva, na mjestu gdje je turska vojska za vrijeme opsade utvrde Siget imala svoj tabor, a gdje su postavljene velike biste Nikole Šubića Zrinskog i Sulejmana Velikog. Nakon govora turskog veleposlanika u Mađarskoj vijence i svijeće podno bista položilo je više izaslanstava iz Turske i Mađarske, dok su iz Hrvatske vijence položila izaslanstva Međimurske županije i Grada Čakovca, Zrinske garde Čakovec i Grada Slatine. Na kraju komemoracije plotunom iz gardijskog topa i pozdravom “Navik on živi ki zgine pošteno” počast sigetskim junacima odali su pripadnici povijesne postrojbe Zrinske garde Čakovec.
Nakon 60 godina od progona franjevaca i zatvaranja franjevačkog samostana od komunističkih vlasti u Sigetu u franjevačkoj crkvi Uznesenja Marijina misno slavlje zajednički su u nedjelju poslije podne na hrvatskom, mađarskom i latinskom jeziku suslavili župnik župe svetog Nikole biskupa, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu i dekan Čakovečkog dekanata fra Stanko Belobrajdić te pripadnik mađarske Franjevačke provincije Svete Marije fra Vencel Toth iz Ostrogona. U misnom slavlju sudjelovali su vjernici iz Hrvatske, Sigeta i hrvatske manjine iz okolice grada, a među njima i izaslanstvo Zrinske garde na čelu s predsjednikom Alojzijem Sobočancem i dogradonačelnik Sigeta dr. med. Rodek Gyula sa članom gradske samouprave Janošom Bertom. Sve je na početku pozdravio župnik župe svetog Roka Siget Csoma Dezso rekavši kako ga veseli da se nakon šest desetljeća u franjevačkoj crkvi, u kojoj su uglavnom koncerti jer je samostan pretvoren u glazbenu školu, ponovno prikazuje euharistijska žrtva i gdje sudjeluju dva susjedna naroda koja su osjetila teško breme komunističkog režima.
U propovijedi je fra Stanko Belobrajdić citirajući dio oporuke Nikole Zrinskog Sigetskog istaknuo njezinu vrijednost i primjer kroz Nikolinu ispovijest vjere, odnosno bogoljublja, čovjekoljublja i nadasve domoljublja što je potvrdio još i svojom zakletvom pred proboj i samom žrtvom za kršćansku vjeru i domovinu. I oporuka i sam život Nikole Zrinskog Sigetskog pokazuju njegovu veličinu, a spremnost da svoj život svjesno položi za ono što je vjerovao i što je gradio svjedoče kako je bio čovjek duboke i čvrste vjere gdje se nije pokolebao niti u posljednjim trenucima života. Na kraju je pozvao okupljene da se u spomendanu na njega i njegovih hrabrih ratnika pouče kako je potrebno u ljubavi i vjeri izgrađivati svoj narod i odnose prema Bogu, bližnjemu i domovini.
Fra Vencel Toth pak je, prisjećajući se u propovijedi teških trenutaka za mađarski narod i Crkvu u komunističkom režimu, rekao kako su kršćani pozvani na oproštenje te da se u nadi i vjeri svojim životom založe da se takve prilike nikada više ne ponove. Upozorio je kako treba paziti da se pod izlikom demokracije ne zlorabi sloboda čovjekova izbora radi stvaranja novog liberalističkog mentaliteta u kojem je sve dopušteno i gdje se zakonski dopušta konzumiranje droga, abortus, sklapanje istospolnih brakova i eutanazija, a gdje se oni koji s kršćanskog stajališta i moralnih načela upozoravaju na te negativne pojave pokušavaju ponovno isključiti iz društva.
Za vrijeme misnog slavlja pjevao je mješoviti crkveni zbor župe svetog Nikole biskupa Čakovec koji je za tu prigodu došao u Siget.
U sklopu svečanosti u Sigetu otvorena je u subotu 11. rujna u Muzeju grada Sigeta u džamiji Sulejmana Velikog u čast Sigetske bitke izložba skulptura u kristalnom staklu i kamenu i proces izrade mandale autora Mihaela Štebiha, akademskog kipara iz Čakovca. Izložba je organizirana u sklopu projekta IPA prekogranične suradnje Hrvatske i Mađarske “Europska baština u zemljama Zrinskih” koju ostvaruju Zrinska garda Čakovec i Kulturna i zelena zona iz Sigeta.