50.000 hodočasnika u sinjskom svetištu

Sinj, (IKA) – Svečanom ophodom sa slikom Čudotvorne Gospe Sinjske ulicama Sinja, u kojoj je sudjelovalo više od 30.000 vjernika, započela je 15. kolovoza središnja proslava svetkovine Velike Gospe, koji se u Sinju slavi kao blagdan Čudotvorne Gospe Sinjske. Središnje misno slavlje, pred više od 50 tisuća vjernika i hodočasnika, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.
Na početku misnog slavlja predstavnike vlasti, saborske zastupnike, alkarske kopljanike i njihove momke te slavodobitnika ovogodišnje 287 sinjske alke, nadbiskupa Barišića te ostale vjernike i hodočasnike pozdravio je gvardijan franjevačkog samostana u Sinju fra Mirko Marić, koji je pri tome istaknuo kako je kršćanstvo na tim područjima nastalo prije 17 stoljeća s poviješću Hrvata na području Dalmacije. Pozdravljajući nadbiskupa Barišića, gvardijan je zaželio da misno slavlje bude namijenjeno za obnovu vjere u hrvatskom narodu, za obitelji te za domovinu.

U propovijedi je nadbiskup Barišić progovorio o važnosti obitelji. “Obitelj je važna za Boga i čovjeka, pojedinca i narode, društva i Crkvu. Isusov i Marijin pogled na obitelj dobiva potvrdu i priznanje uvijek”, rekao je nadbiskup uputivši pitanje o važnosti obitelji za župske zajednice, za društvo i vlast, stranke, medije, ekonomiju i politiku. Ovo bi se pitanje moglo postaviti različitim subjektima u našem hrvatskom narodu i društvu, jer svima nama obitelj može biti, i jesti, zajednički nazivnik svih naših mogućih različitosti, upozorio je nadbiskup Barišić.
Istaknuo je kako posljednji popis stanovništva pokazuje kako nam je obitelj u manjem središtu interesa, a puno više praznina i pustinja. Rezultati pokazuju porast neoženjenih i neudanih. Raste postotak bračnih parova bez djece. Najviše je obitelji s jednim djetetom, 421 tisuća; s dvoje djece 372 tisuće; s troje samo 92 tisuće; s petoro djece manje od 5 tisuća obitelji u Hrvatskoj. Nije li pustinja nastala i zbog propuštenih i promašenih prilika, lažnih obećanja, zbog nedostatka ozbiljne političke volje da se uvaži i pomogne obitelji? Nije li velika nezaposlenost potisnula i dovela obitelj u situaciju pustinje, gdje su mnogi očevi, poniženi u svom dostojanstvu, frustrirani i nezadovoljni, jer bez rada i primanja ne mogu prehraniti svoju djecu, priupitao se nadbiskup Barišić te istaknuo kako nisu svi jednaki, jer su iz nekih obitelji s društvenim ulogama svi sinovi i kćeri zaposleni. Nisu to obitelji s brojnom djecom, dok oni drugi s brojnom obitelji, ali mali s obzirom na društveni status ostaju bez posla, ne samo roditelji već i njihovi sinovi i kćeri. Pustinja je opasna. Ona je mjesto iskušenja. Nažalost, toliki mladi s jedne strane izazvani reklamama i mentalitetom potrošačkog društva i blagostanja koji izazivaju nove potrebe i nove želje, a s druge strane, bez mogućnosti rada i zarade u svojoj frustriranosti i besperspektivnosti prihvatiše izazov “suhe trave”. Nadbiskup Barišić nadalje je upozorio kako je bez perspektive budućnosti njima i sadašnjost neprihvatljiva. Žele iz nje pobjeći.

Isto tako jedan dio mladih napušta dom i Domovinu i negdje drugdje vidi budućnost. Zar nisu naši pali branitelji dali život za slobodu svoje Domovine, da njihova i naša djeca mogu živjeti i graditi svoju budućnost? Nije li obitelj dospjela u pustinju i zbog toga što se više pažnje posvećivalo ekonomskim problemima, a manje duhovnoj i moralnoj obnovi? Jedna od najvećih opasnosti za obitelji i društvo, koje oko sebe stvara pustinju, jest sebeljublje i samodostatnost. Žalosna posljedica svega toga su toliki mladi neoženjeni i neudati, zaključio je nadbiskup. Ekonomski problemi ne bi smjeli biti toliko utjecajni na darivanje novoga života kao ni na osnivanje nove obitelji, kako se to obično misli. Daleko više na osnivanje obitelji utječe nada, vjera i odnosi među bračnim drugovima. Činjenice govore da više djece imaju obitelji s malim prihodom. Samodostatnost i sebeljublje ne trebaju nikome. Čovjek koji se zatvara u samoga sebe i zaboravlja druge, to je čovjek koji vlast i ulogu koristi za sebe, a sve to ide prema narcizmu i konzumizmu. Zar tome u dobroj mjeri ne pridonosi i Internet, gdje se družimo sa zamišljenim svijetom, svijetom iza ekrana, gdje se čovjek zatvara u četiri zida. Tu je sam i ne trebaju mu drugi, upozorio je splitsko-makarski nadbiskup, kazavši kako bi se nekadašnju izreku “pakao, to su drugi”, moglo prereći na nov način: “pakao to sam ja”. Spasenje znači imati povjerenja u Boga i bližnjega, osobe u sebe zatvorene ne postoje, niti mijenjaju svijet. One ga čine gorim s njima niču samo podjele. Nema zajednice bez zajedništva. Sve se instrumentalizira i vlast i zakoni i propisi. To je opća opasnost i pustinja za budućnost, poručio je nadbiskup Barišić.
Na središnjem misnom slavlju pjevao je mješoviti zbor domaće župe Gospe Sinjske pod ravnanjem fra Jure Župića.

Proslava svetkovine Čudotvorne Gospe Sinjske započela je misom zornicom u 4 sata te misnim slavljima koja su uslijedila svakih pola sata u župnoj crkvi Gospe Sinjske. Na Gradu je također održano misno slavlje, a u večernjim satima na Trgu dr. Franje Tuđmana misno slavlje predvodio je fra Žarko Maretić, provincijal splitske franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja.