Vatikan, (IKA) – Svijet nije proizvod zbrke, apsurda, nego je plod Uma, Slobode, vrhovnog čina Ljubavi, to je prema riječima pape Benedikta XVI. poruka freski Sikstinske kapele u kojoj je 31. listopada u prigodi 500. obljetnice svečanog otkrivanja Michelangelova remek-djela, predvodio Prvu večernju svetkovine Svih svetih. Papa je želio obnoviti gestu pape Julija II. od 31. listopada 1512. godine.
I nakon 500 godina isto je čuđenje koje su očitovali oni koji su bili prisutni kada je papa Julije II. otkrio Michelangelove freske na svodu Sikstinske kapele. Slaveći Prvu večernju poput svojeg prethodnika prije pet stoljeća, Benedikt XVI. govorio je o remek-djelu ostvarenom od 1508. do 1512. na više od tisuću četvornih metara kao o razdjelnici u povijesti umjetnosti, nazvavši ga svjetiljkom za cijeli svijet. Ali, nije riječ samo o svjetlu postignutom vještom uporabom boja ili pokreta, nego o ideji koja se širi svodom. Božje svjetlo osvjetljava freske i cijelu Papinsku kapelu. To svjetlo svojom snagom pobjeđuje kaos i tamu da u stvaranju i otkupljenju podari život. Sikstinska kapela govori o tom svjetlu, o oslobođenju, o spasenju, govori o odnosu između Boga i čovjeka, kazao je Benedikt XVI. U dodiru između Božjega i čovječjeg prsta osjećamo dodir između neba i zemlje. Bog preko Adama ulazi u novi odnos sa svojim stvaranjem, čovjek je u izravnom odnosu s Bogom, Bog ga zove a on je slika i prilika Božja. Osvrnuvši se na prigodnu molitvu Prve večernje, Papa je rekao da je Sikstinska kapela po svojoj naravi mjesto za slavlje, jer u liturgijskom slavlju njezina umjetnička djela imaju svoje vitalno okružje; u tom kontekstu najbolje očituju svoju ljepotu, bogatstvo i uzvišeno značenje. Čini se da tijekom liturgije svekoliki sklad likova zadobiva život, i u duhovnom i estetičkom smislu, jer je doživljaj umjetničkog izraza svojstven ljudski čin stoga prožima osjećaje i duh, objasnio je Papa. Moliti u Sikstinskoj kapeli, okruženi prikazom povijesnoga hoda Boga s čovjekom, što je vrhunac Općega suda koji je Michelangelo oslikao dvadeset godina nakon svoda, poziv je na hvalu. Sikstinska kapela promatrana kroz molitvu još je ljepša, pokazuje se u svoj svojoj ljepoti. U njoj je sve živo, sve odjekuje u susretu s riječju Božjom, zaključio je Benedikt XVI., izvještava Radio Vatikan.