1. Pozdrav nazočnim članovima HBK i gostima

Nalazimo se u drugom tjednu vazmenog vremena pa u ozračju uskrsnog otajstva sve vas srdačno pozdravljam i želim blagoslovljen rad na ovom 54. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije. Dok vas sve pozdravljam, uzoriti kardinale i gospodo nadbiskupi i biskupi, napominjem da ćemo večeras slaviti svetu misu u katedrali uz 50. obljetnicu Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate. Naime, jučer je započeo i danas još traje simpozij o ovoj obljetnici. To je dobra prigoda reći Bogu hvala za dar vjere naših ljudi u tuđini, kao i za dar njihove ljubavi prema Crkvi i rodnoj grudi što su je očitovali okupljajući se u misijama i pastoralnim centrima diljem svijeta. Naši pak svećenici, koji su dekretom svojih biskupa pošli djelovati među iseljenicima, ispisali su svijetle stranice naše hrvatske povijesnice i povijesnice Katoličke Crkve. Misom zahvalnicom večeras želimo reći za sve Bogu hvala.
Kao i uobičajeno oko podne pridružit će nam se apostolski nuncij mons. Alessandro D’Errico, a sutra će nam doći uzoriti gospodin kard. Vinko Puljić, Predsjednik BK BiH.
Pozdravljam i ugledne predstavnike drugih biskupskih konferencija i biskupe goste: mons. Stanislava Zorea, nadbiskupa ljubljanskoga i predsjednika Slovenske BK; mons. Ladislava Nemeta, zrenjaninskoga biskupa i predsjednika Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda; mons. Giampaola Crepaldi-a, biskupa Trsta; mons. Ivana Penzeša, subotičkoga biskupa i mons. Đuru Gašparovića, srijemskoga biskupa.
S nama danas nije mons. Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-bračko-viški, ali je poslao svoga generalnog vikara mons. Stanka Jerčića, koga, također, srdačno pozdravljam.
Pozdravljam novoga generalnoga tajnika dr. Petra Palića, prepošta kanoničkoga zbora i donedavno generalnog vikara Dubrovačke biskupije. Uz iskrenu dobrodošlicu don Petru zahvaljujemo njegovu biskupu mons. Uziniću što je prihvatio našu zamolbu da don Petar preuzme službu generalnoga tajnika. Pozdravljam i glasnogovornika gospodina Ancića, kao i nazočne djelatnike obavijesnih sredstava kojima zahvaljujem što će izvijestiti našu javnost o 54. redovnom plenarnom zasjedanja HBK.
Od redovitog plenarnog zasjedanja jesenas u listopadu (2016.), koje je završilo svečanom akademijom u Hrvatskom narodnom kazalištu (13. listopada) povodom dvadeset pete godišnjice vjeronauka u školi, imali smo devetnaesto zajedničko zasjedanje s biskupima iz Bosne i Hercegovine (23. siječnja 2017), te dva dana kasnije, 25. siječnja 2017., izvanredno plenarno zasjedanje HBK.

2. Što je na programu na ovom proljetnom zasjedanju?

a. Budući da su prošla već tri desetljeća otkada je Kongregacija za katolički odgoj objavila Temeljne odredbe o svećeničkom odgoju i izobrazbi (Ratio fundamentalis… 1985.), papa Franjo je potakao Kongregaciju za kler prije tri godine neka pripremi novi dokument o odgoju i izobrazbi svećenika, što je ona i učinila. Istina, u međuvremenu je sveti Ivan Pavao II. objavio apostolsku pobudnicu „Dat ću vam pastire” (1992.) u kojoj je obrazložio kako su za odgoj budućih svećenika bitne ljudska, intelektualna, duhovna i pastoralna dimenzija. Slično je pisao i papa Benedikta XVI. u apostolskom pismu „Ustanova službi” prije četiri godine (2013.). Nove Odredbe o svećeničkom odgoju i izobrazbi, koje potpisuje kard. Stella, Pročelnik Kongregacije za kler, objavljene su u prosincu prošle godine i nedavno prevedene u nizu dokumenata KS i bit će predstavljene na ovom zasjedanju. Temljem ovog općeg dokumenta naša će Biskupska konferencija izraditi naš nacionalni „uputnik ili kurikul” kroz slijedeće dvije godine.
Crkva je stalno posvećivala osobitu pozornost procesu odgoja i izobrazbe, pa se onim mladićima, koji imaju zvanje, predlaže ozbiljan put odgoja na intelektualnoj razini traganja za istinom, na čuvstvenoj odgojem za ljepotom, plemenitošću i dobrotom, a na voljnoj za akciju i motivaciju. Budući da je zvanje dar neba koji se poklanja ljudima u razvoju, Crkva ima obvezu pomoći da se zvanje kod mladih stabilizira, razvija i ostvari. Jer, ti mladići su “nebrušeni dijamant koji treba strpljivo obrađivati”, piše papa Franjo, s nakanom da „svaki od njih zasja u Božjem narodu”. Stoga je vrlo zahtjevan odgoj kandidata za svećeništvo i traži da svaki od njih „suobliči Kristu svoj život i svoje srce, te postane znakom Božje ljubavi među ljudima” (br. 40). Samo tako odgojeni i obrazovani kandidati bivaju „sposobnima ljubiti ljude velikim i čistim srcem, samozatajom, potpunim i vjernim predanjem i majčinskom nježnošću” (br. 32). A to ih onda toliko oblikuje da se može reći kako oni „imaju u sebi Kristove osjećaje i crkvene stavove” (br. 41). Iako se općenito čuje među odgojiteljima kako nije nimalo lako danas odgajati, to nikako ne znači da stvari treba pustiti i okaniti se toga posla. Naprotiv, valja slijediti trajno pedagoško uputstvo apostola Pavla svom dragom Timoteju kad mu savjetuje neka se „trudi i bude uporan, bilo to zgodno ili nezgodno”.

b. Druga važna tema o kojoj će biskupi posvetiti dovoljno pozornosti jest djelotvorna ljubav koju nalazimo u riječi „caritas”. Mi smo tu ljubav osjetili kada smo bili potreseni silnim stradanjima ljudi i njihove imovine u Domovinskom ratu. U isto vrijeme, međutim, veliku nam je utjehu pružila eksplozija dobrote i solidarnosti koja se tim povodom očitovala, kako u tuzemstvu, tako i u inozemstvu. Nije pretjerano reći da smo preživjeli zahvaljujući dobroti i solidarnosti koju smo prepoznali u karitativnoj djelatnosti pojedinaca i organizacija.
Tu istu djelatnu ljubav posvjedočili smo i u nedavnoj „migrantskoj krizi”, koja je, zahvaljujući djelovanju i intervenciji našeg Hrvatskog Caritasa, biskupijskih caritasa i mnogih volontera velika srca, ublažena pružanjem humanitarne pomoći izbjeglicama i migrantima.
To je ono bitno obilježje Crkve kako jučer i danas, tako će biti i sutra. Uz naviještaj Božje riječi (kerygma) i slavlje sakramenata (liturgija), imamo zapovijed ljubavi koja stvara „zajedništvo molitve i dobara”. A po tomu bila prepoznatljiva prva kršćanska zajednica, kako to opisuje Luka u Djelima Apostolskim (Dj 2, 42).
Evanđeoska pak prispodoba o milosrdnom Samarijancu, koju je Isus ispričao, klasičan je primjer takve ljubavi koju se prepoznaje u siromašnima, starima, bolesnima, žalosnima i napuštenima; onim rubnima i prezrenima koje često spominje papa Franjo. Tu su i oni očajni i tužni zbog raznih razloga, u duhovnim krizama i psihičkim teškoćama, djeca bez roditelja, invalidi i udovice, osamljenici i ovisnici, žrtve nepravde, ljudi i djeca fizički zlostavljani, sa smetnjama u rastu, prognanici i izbjeglice.
Silno, dakle, područje suvremenih potrebnika o kojima valja voditi brigu i velikom blagošću otkrivati u njima „siromašnoga i napuštenoga Isusa”. Jer, „što god ste učinili jednome od ove moje najmanje braće, meni ste učinili” (Mt 25, 40). Predsjednik Hrvatskoga Caritasa mons. Josip Mrzljak i Ravnatelj mons. Fabijan Svalina izložit će prijedloge potrebnih strateških smjernica i reformi gledom na Hrvatski Caritas.

c. Uz redovita izvješća Predsjednika pojedinih Komisija, Vijeća i Odbora HBK, čut ćemo od mons. Svaline podrobnije izvješće o radu preustroja ustanova koje ulaze u sastav Hrvatske katoličke mreže, a mons. Đuro Hranić i mons. Mijo Gorski izvijestit će i dati posljednje upute gledom na 10. susret Hrvatske katoličke mladeži koji će biti u slijedeću subotu i nedjelju u Vukovaru. Generalni Tajnik don Petar Palić izvijestit će o planovima održavanja Šestoga socijalnoga tjedna ove godine. Bit će govora i o mandatima u tijelima HBK, kao i o nekim prispjelim dopisima. Čut ćemo također pozdrav Apostolskog Nuncija, kao i nazočnih delegata iz pojedinih biskupskih konferencija.
Planirano je završiti zasjedanje u petak, a o radu i zaključcima sa zasjedanja predviđena je konferencija za tisak u petak u 12 sati. Još jednom sve vas od srca pozdravljam i želim plodan i blagoslovljen rad na ovom 54. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije.

† Želimir Puljić, nadbiskup zadarski predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
Zagreb, 26. travnja 2017.