60 godina svećeništva mons. Rozarija Šutrina

Luka, (IKA) – Kanonik Stolnog kaptola sv. Stošije u Zadru mons. Rozario Šutrin proslavio je u subotu 11. rujna dijamantni jubilej, 60 godina svoje svećeničke službe zahvalnim misnim slavljem u župnoj crkvi Sv. Stjepana u Luci na Dugom otoku. U nazočnosti slavljenikove rodbine, prijatelja i brojnih vjernika, misu je predvodio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, a suslavili su umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak, župnik Luke don Alojzije Knežević i svećenici Dugootočkog dekanata.
“Smisao života našao sam u nasljedovanju Sina Božjeg, Isusa iz Nazareta. Nastojao sam biti sijač Božje riječi i tako dati svoj skromni doprinos izgradnji boljeg svijeta”, rekao je u završnoj riječi mons. Šutrin, zahvalan svima koji su ga pratili na njegovu putu. Sve je potaknuo na molitvu koja je “naša najveća snaga”, kako bismo bili “nositelji života i vjere”.
U propovijedi je nadbiskup Prenđa govorio o biti i djelovanju svećeničkog poslanja. Zahvalio je mons. Šutrinu na podizanju nadbiskupije iz ruševina nakon II. svjetskog rata, kad je s nadbiskupima Matom Garkovićem i Oblakom “uspostavljao Zadar kao glavu nadbiskupije”. “Čovjek molitve i knjige. Svugdje je ostavio svoje duboke tragove umom, srcem i perom”, rekao je nadbiskup Prenđa te poželio da se zahvala Bogu za don Rozarija pretvori u molitvu za nova duhovna zvanja. Uime rodbine čestitala je nećakinja Marina Jurin, a uime župljana dijamantnog jubilarca pozdravio je Jure Picić, te su ga darovali cvijećem i prigodnim poklonima.
Mons. Rozario Šutrin rođen je na blagdan Gospe od Ružarija 3. listopada 1920. g. u Luci, koja je u svojih šest stoljeća postojanja Crkvi darovala 74 svećenika. Uz župničke službe, bio je 40 godina predavač hrvatskog jezika i umjetnosti u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zadru i njen ravnatelj 20 godina. Bio je i dugogodišnji urednik Vjesnika zadarske nadbiskupije, u kojem i danas piše članke o povijesti zadarskih župa. Među ostalim, autor je knjiga “Dvanaestorica naše umorene braće” i “Žrtve bogoljublja i čovjekoljublja”, u kojima opisuje stradanja svećenika u doba komunizma. Donosi bilješke o 12 ubijenih zadarskih svećenika i redovnice Agneze Petroša, te o 19 utamničenih svećenika i progonima biskupa Petra D. Munzanija i Mate Garkovića. Knjižica je napisana o 50. obljetnici njihove okrutne smrti, u znak sjećanja na oko 600 svećenika, redovnika i redovnica ubijenih u vrijeme komunizma.