Zagreb, (IKA) – Tradicionalno 7. Međimursko prošćenje, koje priređuje Zavičajno društvo “Međimurje” u Zagrebu, bit će 15. i 16. lipnja na Trgu bana Jelačića i na prostorima “Boćarskoga doma” u Zagrebu. Želja je organizatora približiti glavnome gradu Hrvatske duhovnu i kulturnu baštinu naše najmanje županije.

Svečanosti Dana Međimurja započet će u subotu 15. lipnja u 11 sati na Jelačić placu svečanim mimohodom mažoretkinja iz Čakovca uz pratnju Čakovečkog puhačkog orkestra i KUD-a iz Kotoribe.
U Boćarskom domu je u nedjelju u 10 sati otvorenje vulica kolačov, vinske vulice i prostora za stare zanate.

Na prošćenju će tako uz ostale sadržaje biti prikazani stari obrti i zanati iz Međimurja: licitari, užari, lončari, drvorezbari, košaraši, postolarski obrt, čipkarice, prikaz larfi, mlinarski zanat, ispiranje zlata, kovački zanat, izrada šešira, kapa i sličnih proizvoda te pletenje cekera od kukuruzne komušine.
Svečano misno slavlje u 11 sati, koje će prenositi HTV, predvodit će mons. Leonard Logožar, dekan i župnik u Štrigovi, a pjevat će ženski pjevački zbor “Dr. Vinko Žganec” iz Zagreba.

Kulturno-umjetnički program počinje u 12.30 sati, a nastupit će brojni KUD-ovi iz Međimurja spletovima narodnih plesova i pjesama. Oko 15 sati predviđeni su skokovi padobranaca iz Čakovca.
Pokrovitelji manifestacije su Međimurska županija, gradovi Čakovec i Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba.
Međimurje je najsjevernija i površinom najmanja hrvatska županija. Prostire se na 730 kvadratnih kilometara te ima 120.000 stanovnika u 126 naselja. Sa 165 stanovnika po kvadratnom kilometru Međimurje je najgušće naseljeno područje Hrvatske.

Međimurski kraj obiluje mnoštvom crkava, kapelica, pileka i “križnih dreva” koji svjedoče o dubokoj vjeri međimurskog čovjeka te podsjećaju na događaje i nevolje koje su proživljavali ljudi toga područja. Pileki ili spomen-stupovi s likom sv. Florijana, zaštitnika od požara, govore da se Međimurje nekoć gradilo drvenom građom; likovi Bogorodice, grupa Presvetog Trojstva, sv. Ivana Nepomuka i sv. Roka svjedoče o kužnim bolestima, epidemijama i poplavama, a kapelice sv. Leonarda podsjećaju na često zarobljavanje stanovnika toga graničnog područja.