721. obljetnica posvete katedrale Sv. Stošije
Zadar (IKA )
Euharistijsko slavlje predvodio nadbiskup Oblak
Zadar, (IKA) – Na 721. obljetnicu posvete katedrale Sv. Stošije u subotu 27. svibnja u zadarskoj prvostolnici euharistijsko slavlje predvodio je umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak. Počeci zadarske katedrale sežu u 4. st., a 1285. g. posvetio ju je nadbiskup Lovro Periandar. Prvotno je ta starokršćanska bazilika bila posvećena sv. Petru, a kad je zadarski biskup Donat početkom 9. st. dobio moći srijemske mučenice Stošije, čiji se zemni ostaci čuvaju u mramornom sarkofagu na oltaru u sjevernoj apsidi, zadarska je katedrala dobila njeno ime.
“Katedrala je majka svih crkava u nadbiskupiji. Ime joj je dala biskupska katedra, što znači biskupska učiteljska stolica. Učiteljska stolica Evanđelja. Učiteljska stolica vjere, ćudoređa i biskupa, jednog od apostolskih nasljednika”, rekao je nadbiskup Oblak, govoreći na obljetnicu posvete katedralne crkve o milostima koje se u tom Božjem hramu zbivaju. Nadbiskup pred oltarom katedrale redi svećenike, okružen svećenstvom u njoj posvećuje ulja krizme i bolesničkog pomazanja. “Zamislite taj potok milosti koji iz katedrale, noseći sveta ulja u župe, teče svim župama naše nadbiskupije”, poručio je nadbiskup Oblak, istaknuvši kolike su milosti u župama na krštenju, krizmi i bolesničkom pomazanju. Pozvao je puk na radostan dolazak u katedralu, da se u njoj moli, slavi Boga i časti njenu naslovnicu sv. Stošiju.
Zadarska ranokršćanska bazilika bila je dograđivana tijekom 9. i 11. st., te 12. i 13. st. Trobrodna je romanička građevina monumentalne unutrašnjosti, prepoznatljivog pročelja s kasnoromaničkim portalima koje u gornjem dijelu ima arkade sa stupićima. Prezbiterij je povišen, a ispod njega se nalazi kripta iz 12. st. Sakristija se nazivala i kapelom Sv. Barbare. Njeni zidovi i apsida pripadaju najstarijim dijelovima katedrale, kao i podni mozaik iz 5. st. Šesterolisna krstionica, koja potječe iz 6. st. do temelja je porušena u ratu 1943., a faksimilno je obnovljena 1989. g. Katedrala je teško stradala od Mlečana u 13. st., ali i u anglo-američkim bombardiranjima Zadra u II. svjetskom ratu. Srbijanskim raketiranjem i granatiranjem bila je pogođena i u tijeku Domovinskog rata.