Rim, 15. 2. 2002. (IKA) – Milanski nadbiskup kardinal Carlo Maria Martini navršio je danas 75 godina života. Mnogi ga smatraju najznačajnijim čovjekom Crkve u Italiji, poznat je kao vrsni teolog, pisac vjerskih bestsellera, dojmljiv propovjednik, kreativni biskup i priznati mislilac. Na čelu je najveće europske nadbiskupije već 21 godinu. Prema crkvenom pravu, na svoj 75. rođendan dužan je Papi ponuditi svoju ostavku, no malo je vjerojatno da će je Ivan Pavao II. odmah prihvatiti.
Kardinal Martini posljednjih je dva desetljeća, kao rijetko tko od njegovih talijanskih kolega, intenzivno promicao dijalog Crkve i sekularnog društva u Italiji. Njegova pastirska pisma uvijek nailaze na veliki odjek i izvan crkvenog područja, bilo da se bave aktualnim društvenim i političkima pitanjima, odnosima prema islamu i ili medijima. Jednom je kazao kako se Crkva ne boji ni pluralizma ni sekularizacije, jer je uvjerena da je i u novim uvjetima moguće izgraditi kršćansku zajednicu koja živi poruku evanđelja.
Kao teolog međunarodnog ugleda taj se isusovac pročuo već šezdesetih godina 20. stoljeća brojnim znanstvenim publikacijama, kao profesor biblijske znanosti i voditelj Papinskoga biblijskog instituta (1969-1978). Papa Pavao VI. postavlja ga 1978. godine na čelo Papinskog sveučilišta Gregoriana. Papa Ivan Pavao II. neposredno nakon svog izbora daje mu vodstvo sjevernotalijanske metropole, službu koju su također obavljali velikani kako što su crkveni otac Ambrozije, sv. Karlo Boromejski i kardinal Montini, kasnije papa Pavao VI. Godine 1983. nadbiskup Martini imenovan je kardinalom.
U Milanskoj se nadbiskupiji Martini jednako zauzeto bavi velikim crkvenopolitičkim pitanjima kao i dušobrižništvom mladih ili stranaca. Privukao je pozornost svjetske javnosti svojim stajalištima prema islamu mnogo prije aktualne rasprave nakon terorističkih napada u SAD-u. Kardinal je promicao reciprocitet prava za muslimane u kršćanskim zemljama i kršćana u zemljama muslimanske baštine. Godine 1990. u pastirskom je pismu istaknuo da muslimanski useljenici moraju prihvatiti fundamentalne zakone i običaje zemlje u kojoj žive. Budući da se, prema njegovu mišljenju i islam prije ili kasnije mora suočiti s izazovom sekularizacije, kršćani moraju muslimanima koji žive u Europi pokazati da je osobna kao i društvena religioznost moguća i demokratskom i svjetovnom društvu.
Zbog njegove otvorenosti i beskompromisne vjernosti Drugome vatikanskom koncilu promatrači su povremeno milanskom kardinalu pripisivali suprotstavljenost vatikanskoj Kuriji, odnosno Papi. Razlog takvom iskrivljavanju stvarnog stanja je u tome što je kardinal Martini u tijeku mnogih godina izricao svoje stajalište o brojnim pitanjima stilom različitim od “mirnoće” kurijalnog. U stvarnosti milanski nadbiskup i papa Wojtyla imaju mnogo toga zajedničkog, kao što su odnos prema ekumenizmu i židovstvu. Kardinal Martini rano se distancirao od uske povezanosti Crkve u Italiji i demokršćanske partije, trajno je očitovao veliku otvorenost u dijalogu s ne-vjerujućima. Godine 1987. započeo je susrete i rasprave s onima koji drugačije misle, popularno zvanih “Katedra za nevjernike”, kojih je rezultat i knjiga koju su 1998. g. zajedno objavili kardinal Martini i pisac Umberto Eco pod naslovom “Što vjeruje tko ne vjeruje?”.
Pri biskupskim sinodama u Vatikanu milanski nadbiskup često je punio naslovnice svojim izjavama o potrebi većeg kolegijaliteta ili čak novog Koncila. Na europskoj razini bio je poznat po svom predsjedanju Vijećem europskih biskupskih konferencija (CCEE) od 1987. do 1993. godine.
Kardinal Martini svoj je rođendan dočekao u Beogradu, gdje je slavio misu u katoličkoj katedrali, nakon koje je održan susret s vjernicima.
Predavanje koje je jučer održao na srpskopravoslavnome teološkom fakultetu izazvalo je veliki interes profesora i studenata, a potpuno je propao pokušaj provokacija nekih “anti-ekumenista”.
Neposredno po svom dolasku u Srbiju, kardinal Martini susreo se s ministrom vjera Vojislavom Milovanovićem. Kardinalov trodnevni boravak u Beogradu izaziva veliku pozornost i crkvenih i svjetovnih medija. Za sutra je na programu susret s patrijarhom Pavlom, na kojemu, prema dopisniku Kathpressa, neće biti govora o aktualnom sporu Moskve i Vatikana zbog novih ruskih katoličkih biskupija. (j02373sd)