750. OBLJETNICA PISMA PAPE INOCENTA IV. SENJSKOM BISKUPU FILIPU

Senj, 24. 4. 1998. (IKA) – Blagdan sv. Jurja proslavljen je 23. travnja u Senju kao Dan grada i kao nebeski zaštitnik Senja. Ove godine bila je to ujedno i gradska proslava 750. obljetnice pisma pape Inocenta IV. senjskom biskupu Filipu o uporabi glagoljice. U senjskome Domu kulture održan je znanstveni pogovor o važnosti Papina pisma za život glagoljice i staroslavenskog bogoslužja na hrvatskom prostoru, kojeg je upriličila Teologija u Rijeci.
Pogovor je otvorio riječko-senjski nadbiskup dr. Anton Tamarut, a rad Pogovora vodio je rektor Teologije u Rijeci dr. Josip Grbac. “Uloga glagoljice u hrvatskome narodu je od prevelike važnosti za naš vjernički život. Ono što su drugi narodi postigli tek u ovome stoljeću – da su dobili ovlast slavljenja bogoslužja na narodnome jeziku – to mi Hrvati imamo još od devetoga stoljeća, a grad Senj se s pravom ponosi da je njegova katedrala bila prva i jedina u kojoj se slavila služba Božja na narodnome staroslavenskom, starohrvatskom i hrvatskome jeziku”, istaknuo je nadbiskup Tamarut. Prigodna predavanja održali su dr. Josip Bratulić, koji je govorio o glagoljici prije Papina pisma, dr. Mile Bogović je govorio o važnosti Papina pisma, dok je o učincima tog pisma na život glagoljice nazočne izvijestio akademik Milan Moguš. Njihovim predavanjima je tako u glavnim crtama prikazano cijelo hrvatsko glagoljsko tisućljeće, u kojem Papino pismo predstavlja prekretnicu. Naime, do Papina pisma glagoljica i staroslavensko bogoslužje bili su manje ili više podnošeni tj. željelo se njihovu primjenu svesti na najmanju moguću mjeru, dok se tim pismom staroslavensko bogoslužje po prvi put smatra kao vrednota koju ne treba u uporabi ograničavati nego je hijerarhijski i na druge načine utvrditi, a senjskom biskupu dopušteno je da se uključi u krug glagoljaša, rekao je dr. Bogović. On je predložio i da se svake godine ili povremeno održavaju Dani biskupa Filipa ili Senjska glagoljska katedra. Na kraju Pogovora predstavljena je knjiga dr. Bogovića “Hrvatsko glagoljsko tisućljeće”, u kojoj autor iznosi svoje viđenje nastanka glagoljice, njezin put od monaha do biskupa i senjske katedrale, njezin zlatni vijek i vrijeme njezina opadanja. U programu proslave sudjelovalo je i kulturno-umjetničko društvo “Senjkinje”. Nakon proslave, u Domu kulture otvorena je u Gradskom muzeju izložba “Glagoljica”, dok je u večernjim satima na Pavlinskom trgu započeo ophod senjskim ulicama i trgovima. Jedna od postaja bio je prostor crkve sv. Franje, koja je srušena u bombardiranju 1943. godine. Na njen obnovljeni zvonik vraćeno je zvono, a nakon blagoslova zvona senjski župnik Mile Čančar povukao je uže zvona, koje je zazvonilo prvi put nakon 55 godina. Potom se ophod uputio u senjsku katedralu, gdje je nadbiskup Tamarut predvodio misno slavlje, dok je staroslavensku misu Ivice Krmpotića pjevao katedralni zbor sv. Cecilije pod ravnanjem Ivana Prpića Špike, uz orguljašku pratnju Milana Dučića.