Zagreb, (IKA) – Na kolokviju “Agencijsko novinarstvo i kršćanska poruka” prvo predavanje održala je zamjenica glavnog urednika IKA-Zagreb Suzana Vrhovski. Ona je okupljenima dala pregled desetogodišnjeg djelovanja IKA-e, istaknuvši kako je agencija u desetljeću svoga djelovanja postala nezaobilazni medijski subjekt i nezaobilazno mjesto za sve one koji žele nešto saznati o Crkvi, o govorima i djelovanju Svetoga Oca, o dokumentima i izjavama hrvatskih biskupa, te o stavovima Crkve o važnim pitanjima u Crkvi i društvu.

Napomenula je kako je agencija od samih početaka svoga djelovanja nastojala okupiti što širi krug dopisnika i suradnika, te uspostaviti veze s javnim glasilima u Hrvatskoj i susjednim zemljama, ali i s katoličkim agencijama u Europi i svijetu. Pritom je istaknula kako je IKA danas posebno ponosna na svoju mrežu suradnika koji pokrivaju sve biskupije u Hrvatskoj, te susjednim zemljama. Agencija danas ima 91 dopisnika, od kojih nekolicina njih s IKA-om surađuje od samoga početka njezina djelovanja, surađuje s austrijskom katoličkom agencijom “Kathpress”, s Radio Vatikanom, posebno putem njegova Hrvatskoga programa uz zalaganje urednika u tome programu Alda Sinkovića, slovenskim katoličkim medijima, talijanskom agencijom SIR, američkom CNS, itd. Posebno treba istaknuti i dobru suradnju s Katoličkom tiskovnom agencijom BK BiH – KTA, te s katoličkim medijima u Srbiji. Također danas IKA ima stalne ugovore sa svim važnijim medijima u Hrvatskoj, a mnogim javnim glasilima je glavni izvor vijesti i informacija o životu Crkve. Osvrnula se na praćenje pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj i Sarajevu, izdavačku djelatnost, te Ikine web servise i bilten. U deset godina svoga postojanja IKA je postala, prema riječima predavačice, vjerodostojan, poštovan i rado korišten izvor vijesti iz života Crkve, a taj će status nastojati sačuvati i u budućnosti, trudeći se i dalje profesionalno raditi novinarski posao i izvještavajući o zbivanjima u Crkvi i društvu s polazišta socijalnog nauka Crkve i po načelima novinarske etike. Posebna pozornost će se i dalje posvećivati izobrazbi mladih novinara i razvijanju dopisničke i suradničke mreže te nazočnosti agencije na svjetskoj mreži računala kako bi vijesti iz Crkve bile kvalitetnije, aktualnije i dostupnije medijskim i ostalim korisnicima, istaknula je na kraju izlaganja zamjenica Vrhovski.

“Pokrivanje crkvenoga medijskog prostora u Hrvatskoj prije pokretanja IKA-e” bila je tema predavanja dr. Tončija Trstenjaka, urednika religijskoga programa na HTV-u, koji se osvrnuo na vlastito iskustvo u pokrivanju crkvenoga medijskog prostora. Opisavši svoje poteškoće glede praćenja crkvenih zbivanja o kojima je izvještavao za Radio Vatikan, dr. Trstenjak je istaknuo kako je temeljna postavka da “do utemeljenja IKA-e nije bilo sustavnog prikupljanja informacija o našoj Crkvi i da smo se svi mi koji smo dnevno bili primorani izvještavati s tog područja sami organizirali kako je tko umio i mogao”. Potom se osvrnuo na poticaj utemeljenja jedne katoličke izvještajne agencije već 1990. godine sa skupinom svećenika koji su djelovali u katoličkim medijima. Dokumentirajući to prelazno razdoblje i ilustrirajući crkvene i društvene prilike pokazao je kako se agencija rađala s jedne strane s entuzijazmom pojedinaca, a s druge strane traženjem najboljih načina naših biskupa.

Dr. Mrko Mataušić, katolički komunikolog s KBF-a i Hrvatskih studija, govorio je o vječnom i prolaznom u kršćanskome medijskom naviještenju. U izlaganju je, između ostalog, istaknuo kako u medijskom naviještanju Crkve prevladavaju ideje, meditacije, govori i razgovori, dok je izvješćivanje o događajima na neki način stavljeno u drugi plan. U Crkvi nema mnogo događanja koji bi bili zanimljivi za širu javnost, napomenuo je dr. Mataušić. Posebno se osvrnuo na stav unutar Crkve kako je naviještanje putem medija nevažno, da mediji nisu prikladni niti djelotvorni u prenošenju vjere, nego da je za to (jedino) vrijedna komunikacija među osobama i svjedočenje. S tim se djelomice slaže i dr. Mataušić te napominje kako uspješan kršćanski medijski rad pretpostavlja bujan život kršćanskih zajednica i brojna osobna svjedočenja, a takva svjedočenja i život zajednica mogu ostvariti opet visoko razvijene osobe, koje žive kršćanske istine. Napomenuo je kako istraživanja pokazuju da mediji ljudima služe za stjecanje informacija o Crkvi i vjeri, ali za refleksiju i provjeru osobnih vjerskih pitanja ostaju osobni kontakti s drugim vjernicima. “U sklopu teoloških istraživanja, učenja i cjelovitoga crkvenoga naobrazbenog djelovanja potrebno je intenzivnije bavljenje pitanjima komunikacije, pa i medijske komunikacije”, poručio je dr. Mataušić te napomenuo kako se time ne mogu zamijeniti temeljni oblici komunikacije u Crkvi, ali bavljenje medijskom komunikacijom može dati bitne poticaje za izvornu komunikaciju i za cjeloviti život kršćanske zajednice, a kršćansko praćenje svjetovnoga događanja može pozitivno utjecati na selekciju i konstrukciju medijske stvarnosti, a time onda i na budućnost toga svjetovnoga događanja, koje je uključeno u povijest spasenja. Crkvi sve to može pomoći da bude korisnija svijetu, da bude motor razvoja i napretka, kao što je bila onda kad se na komunikaciju gledalo kao na bitno događanje u Božjem trinitarnom životu i u Božjem odnosu prema stvorenju, poručio nje na kraju izlaganja dr. Mataušić.

Generalni tajnik UCIP-a (Međunarodne udruge katoličkog tiska iz Geneve) Joseph Chittillappily govorio je o “Novim duhovnim izazovima za katoličko novinarstvo”. U predavanju je rekao da kad govori o duhovnim izazovima kako pritom ne misli na neku religiju, skupinu ili institucionalnu duhovnost, nego o slobodi riječi i izražavanja. Jer kad se ljudi mogu osjećati slobodno, onda se ostvaruje ta duhovnost bića koja mu omogućuje slobodu mišljenja i djelovanja, a to je važno za svakog novinara, jer mu to omogućuje da s dostojanstvom promatra druge ljude i narode u svijetu i to ne samo u njihovim problemima nego i u njihovu ljudskome dostojnastvu, napomenuo je predavač. Istaknuo je kako su katolički novinari pozvani biti otkrivatelji istine te svojevrsni prosvjetitelji javnosti o nekim temama kad zakažu svjetovne institucije. Potrebno je upoznavati i različite duhovnosti, moći se služiti svojom slobodom, putovati svijetom i obogaćivati se, ali je potrebno ostati vjeran Radosnoj vijesti, vratiti se u svoju sredini i prenositi drugima svoja iskustva.