Zagreb, (IKA) – Svečana akademija u povodu 15. obljetnice katoličkoga vjeronauka u školi održava se danas, 15. prosinca u zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija. U prigodnom govoru predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić istaknuo je da je vjeronauk u školi predmet od iznimne važnosti za Crkvu. Jedna je to od rijetkih službi pomoću koje Crkva redovito susreće tisuće djece i mladih u Hrvatskoj, rekao je kardinal, dodavši da školski vjeronauk pruža Crkvi velike mogućnosti i izazove za njezino evangelizacijsko i odgojno djelovanje. Podsjetio je da su od uvođenja vjeronauka u hrvatski školski sustav pokrenute mnoge inicijative s obzirom na školovanje vjeroučitelja, njihovo trajno usavršavanje i napredovanje, izrađivanje programa i udžbenika i slično.

Kardinal je u govoru također istaknuo da je vjeronauk u školi predmet od iznimne važnosti i za našu školu te da škola koja želi promicati cjelovitoga čovjeka i autentičnu kulturu, ne može zanemariti religioznu i duhovnu dimenziju. Dodao je da religija nije usputna čovjekova stvarnost ili tranzicijski kulturni fenomen, već trajna vrednota svake kulture.

Osvrnuvši se na činjenicu da se u posljednje vrijeme puno govori i čini za usavršavanje našega školskoga odgojno-obrazovnoga sustava (HNOS) te da se u aktualnim dokumentima koji se odnose na našu školu ističe da škola želi biti u službi unapređenja gospodarstva i društva temeljenih na znanju, kardinal je poručio da se istinski napredak, kojemu teži naše društvo i školski sustav, može ostvarivati samo ako služi promicanju ljudske osobe.

Kardinal je u govoru istaknuo da u školskom sustavu treba posebno vrednovati ulogu roditelja školske djece te da nije dovoljno promicati samo tehničko znanje i tehničku moć, nego i moralnu sposobnost osobe. Ističući da sama znanstvena i tehnička osposobljenost, bez odgovarajuće moralne sposobnosti, neće donijeti bolju budućnost ni pojedincu ni ljudskoj zajednici, kardinal je poručio da u tom smislu vjeronauk ima nezamjenjivu i nezaobilaznu ulogu unutar našega školskog sustava, osobito u ostvarivanju njegovih odgojnih ciljeva.

“Vjeronauk stoga nije strano tijelo, nešto što ne pripada školi ili što bi bilo marginalno školskomu sustavu. Vjeronauk se smješta u kontekst života škole, poštujući i vrednujući ciljeve i metode koji su vlastiti školi. Njegova uloga i mjesto još bi više trebali biti istaknuti, u međuodnosu s drugim predmetima i odgojno-obrazovnim područjima, u nacionalnome sustavu kojeg je aktualno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa počelo izrađivati”, kazao je kardinal, pojasnivši da je uloga školskoga vjeronauka u Hrvatskoj, ali i u suvremenoj Europi, mnogo značajnija negoli što može nekima na prvi pogled izgledati.

“Smijemo reći da je u ovih 15 godina mnogo učinjeno sa strane Crkve i sa strane škole za uvođenje i unaprjeđenje vjeronauka, s čime možemo biti uistinu zadovoljni, ali smo svjesni i brojnih zadaća koje su još pred nama i koje nam ne dopuštaju samodopadno isticanje postignutoga “, istaknuo je kardinal, dodavši da je ponajprije potrebno izraditi cjelovito vrednovanje vjeronaučnog hoda kroz ovih 15 godina, kako bi se moglo na temelju uvida u stvarno stanje, učiniti kvalitativne pomake. Komentirajući kako živimo u svijetu koji je u procesu trajnih promjena, kardinal je kazao da to znači da i vjeronauk, ukoliko želi davati odgovore na stvarna pitanja djece i mladih, treba biti u trajnom procesu vlastitoga promišljanja, valoriziranja i usavršavanja te sučeljavanja sa svim crkvenim, školskim i kulturnim izazovima.

U govoru se kardinal osvrnuo i na ulogu vjeroučitelja, rekavši da bez kvalitetnog vjeroučitelja nema ni kvalitetnoga vjeronauka.

Kardinal je zaključio da će trajno redefiniranje vjeronauka u školi biti uspješnije ako se uspije paralelno raditi na sustavnome i kvalitetnome promicanju župne kateheze, imajući u vidu da su ta dva oblika vjerskog odgoja i obrazovanja u komplementarnome odnosu.