Istina je prava novost.

AKADEMIJA U POVODU PROSLAVE 120. OBLJETNICE OBNOVE REDOVITE HIJERARHIJE U BiH

Papa Leon XIII. apostolskim pismom “Ex hac augusta” od 5. srpnja 1881. osnovao je Vrhbosansku metropoliju s nadbiskupskim sjedištem u Sarajevu i sufraganskim sjedištima u Banjoj Luci i Mostaru.

Sarajevo, 5. 7. 2001. (IKA/KTA) – Proslavljajući 120. obljetnicu obnove redovite crkvene hijerarhije u BiH 4. srpnja u crkvi Svetog Ćirila i Metoda u Sarajevu priređena je svečana akademija koja je otvorena nastupom katedralnog mješovitog zbora “Josip Stadler” pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića. Zahvalivši Bogu za prijeđeni put vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić na početku je pozdravio brojne vjerske, političke, kulturne, društvene i ostale predstavnike te pročitao pismo državnog tajnika Svete Stolice kardinal Angela Sodana upućeno za tu prigodu. Nakon nastupa katedralnog zbora biskup mostarsko-duvanjski i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski dr. Ratko Perić održao je predavanje na temu “Što smo dobili obnovom redovite hijerarhije u BiH”. Biskup Perić je u izlaganju govorio o djelovanju Crkve na tim prostorima prije uspostave redovite hijerarhije te o problemima s kojima je Crkva bila suočena u tijeku uspostavljanja redovite crkvene hijerarhije u BiH. Generalni vikar Banjalučke biskupije mons. dr. Anto Orlovac je potom progovorio o “Odrazu promjena državnog uređenja na Crkvu u BiH” te u izlaganju predstavio sa čime se sve Crkva morala suočavati u pet odnosno šest režima u kojima je kroz povijest živjela i djelovala. Akademija je završena izvedbom Händlove “Aleluje” iz oratorija “Mesija” nakon čega je u zgradi Vrhbosanske katoličke teologije priređen domjenak.
Po odredbi europskih država na Berlinskom kongresu 1878. godine Austrougarska monarhija preuzela je upravu nad Bosnom i Hercegovinom nakon 415 godina osmanlijske vladavine. Time su stvoreni politički i socijalni uvjeti za obnovu redovne katoličke hijerarhije. Papa Leon XIII. apostolskim pismom “Ex hac augusta” od 5. srpnja 1881. osnovao je Vrhbosansku metropoliju s nadbiskupskim sjedištem u Sarajevu i sufraganskim sjedištima u Banjoj Luci i Mostaru. Ujedno je odredio da drevnom Trebinjsko-mrkanskom biskupijom upravlja biskup mostarsko-duvanjski kao apostolski administrator. Za prvog vrhbosanskog nadbiskupa u Sarajevu imenovao je zagrebačkog svećenika, profesora na Teološkom fakultetu, dr. Josipa Stadlera. Apostolskog administratora mostarsko-duvanjskog fra Paškala Buconjića imenovao je biskupom ordinarijem. Banjalučkom biskupijom upravljao je prve tri godine nadbiskup Stadler, zatim je 1884. papa imenovao bosanskog franjevca fra Marijana Markovića prvim banjalučkim biskupom ordinarijem.
(i07057sa)