?akovo, 23. 10. 1995. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. proglasit ae u nedjelju, 29. listopada, blaženom s. Tereziju Scherer, sutemeljiteljicu Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa, u Rimu. U sveeanosti beatifikacije sudjelovat ae sestre sv. Križa iz ?akova predvo?ene ?akovaeko-srijemskim biskupom Airilom Kosom, te sestre iz Slovenije, Švicarske i ostalih europskih država, kao i sestre iz Indije i Amerike. Nakon euharistijskog slavlja i proglašenja blaženom s. M. Terezije Scherer, suutemeljiteljice i prve generalne poglavarice Družbe milosrdnih sestara Svetoga Križa, i beatifikacije još dviju Švicarkinja: Marguerite Bays, supruge i majke, i s. Bernarde Buetler, predvi?ena je i zajednieka audijencija kod pape Ivana Pavla II.
Sestrama Hrvatske provincije sv. Križa iz ?akova povjeren je nastup s jednom skladbom, a pod ravnanjem s. Svjetlane Paljuševia. One ae nastupiti i na eetiri mise u poznatim rimskim bazilikama, i to u subotu, 28. listopada u bazilici sv. Pavla izvan zidina, potom dvostruki nastup 29. i 30. listopada u bazilici sv. Petra, te 31. listopada u bazilici sv. Andrije dela Valle i na kraju u srijedu 1. listopada u bazilici sv. Marije Velike. Sestarski zbor ae samostalno nastupati ili ae predvoditi pjevanje na hrvatskom, talijanskom, njemaekom, francuskom i engleskom jeziku.
Životni put majke Marije Terezije
Nova blaženica s.M Terezija ro?ena je 31. listopada 1825. u katoliekoj obitelji poljodjelskih roditelja u švicarskom mjestu Meggenu. Na krštenju je dobila ime Ana Marija Katarina Scherer. U ranom djetinjstvu ostala je bez oca, pa je vea sa 16 godina zapoeela raditi u gradskoj bolnici u Luzernu. U duši je nosila želju za redovniekim životom, pa je godine 1845. stupila u Družbu sestara ueiteljica u Menzingenu, koju je osnovao fra Teodozije Florentini, franjevac kapucin. Još iste godine s. Marija Terezija polaže prve redovnieke zavjete u Družbi sestara ueiteljica. Fra Teodozije osniva 1852. bolnicu u Churu, a napredak i vodstvo povjerava s. Mariji Tereziji. Nakon toga fra Teodozije osniva novu redovnieku zajednicu Milosrdnih sestara sv. Križa, odredivši joj kao temeljnu svrhu i djelokrug služenje siromašnim i bolesnima i za tu službu ponovno odabire s. Tereziju, koja nakon razmišljanja i preispitivanja volje Božje prihvaaa novo polje rada. Tako postaje suutemeljiteljicom i ujedno prvom generalnom poglavaricom i duhovnom majkom zajednice sestara koja je poniknula 1856. u mjestu Ingenbohlu, gdje je danas i matiena kuaa Družbe milosrdnih sestara. Kad je fra Teodozije g. 1865. umro, sva briga o mladoj Družbi pripala je s. Tereziji koja je s velikom upornošau i mudrošau nastavlja voditi Družbu. Njeno geslo bilo je “Potreba vremena volja je Božja”. Predano radeai u službi nevoljnima, a naroeito radnicima, bolesnicima, siroeadi i starijima s. Terezija uspjela je okupiti brojne djevojke, tako da je u trenutku njene smrti Družba imala oko 1.600 sestara. Danas ta Družba broji više od 5.000 sestara, a u Hrvatskoj djeluje oko 530 sestara. Hrvatsku provinciju Milosrdnih sestara sv. Križa sa sjedištem u ?akovu osnovala je sama utemeljiteljica, kada je 1868. u taj grad poslala svojih deset sestara, a na zamolbu tamošnjega biskupa Josipa Juraja Strossmayera. Biskup Strossmayer prihvatio je sestre rijeeima: “Budite majke i ueiteljice moga naroda!”
Milosrdne sestre sv. Križa obilježit ae taj dan i misom zahvalnicom, koja ae biti na sam dan proglašenja s poeetkom u 9 sati u samostanskoj kapeli na Vrhovcu u Zagrebu.