Vlč. Žuljević istaknuo je da su katoličke škole spremne za novu školsku godinu koja počinje u ponedjeljak 6. rujna. „I premda uvijek postoji mogućnost boljega organiziranja, iskustvo koje imamo u katoličkim školama u Domovini daje nam određenu sigurnost da spremni ulazimo u novu školsku godinu”. Budući da smo tek u slobodnoj Hrvatskoj krenuli s ozbiljnijim katoličkim školstvom broj djece s kojim ulazimo u novu školsku godinu je u 12 osnovnih škola 2100 učenika, a u srednjim ili gimnazijama 2400 učenika, odnosno ukupno 4500 učenika u Republici Hrvatskoj.

Više ih je u katoličkim srednjim školama budući da njihova tradicija seže i 300 godina unatrag, jer su to bile škole vezane uz pojedine redovničke ustanove i sjemeništa. Sa stvaranjem samostalne Hrvatske postale su i škole s pravom javnosti, dok je osnutak osnovnih škola krenuo tek godine 2008. u Šibenskoj biskupiji.

Katolička Crkva temelj za osnivanje škola ima u Zakoniku kanonskoga prava, u dijelu o katoličkom odgoju. Temelj za osnivanje katoličkih škola je u međunarodnim ugovorima sklopljenima između Svete Stolice i Republike Hrvatske kojima Katolička Crkva ponovno dobiva pravo osnivanja i financiranja obrazovnih ustanove bilo kojega stupnja te Republika Hrvatska priznaje katoličke škole kao sastavni dio javnoga školstva. Dakle postoji prisutnost u javnosti ravnopravno kao i druge škole, no uvijek je pitanje financiranja, jer tu nisu izjednačeni s javnim školama nego u nekom dijelu država sudjeluje, odnosno plaća djelatnike, dok su režijski troškovi ili ulaganja u zgrade ostali na osnivaču.

Roditelji su dali inicijativu za osnivanje katoličke osnovne škole, prvo u Šibeniku a zatim se to proširilo gradovima diljem Hrvatske. Katoličku školu smije osnovati biskup, jer su one dio pastorala određene dijeceze, dakle biskup daje dopuštenje da se na njegovu području škole mogu osnivati. Osnivati ih mogu biskupije, redovničke zajednice, osobito one koje imaju karizmu da se bave odgojem i obrazovanjem kao što su salezijanci, ili neke druge pravne osobe koje su dobile dopuštenje biskupa. U Hrvatskoj imamo i primjer Roditeljskoga instituta za odgoj i obrazovanje (RINO), odnosno škole Lotrščak i Ružičnjak koje djeluju na području Zagreba. Uvijek se kreće od roditelja, oni žele da se njihovo dijete u školi obogati kršćanskim vrijednostima i da se neće razilaziti obiteljski i školski odgoj, istaknuo je vlč. Žuljević.

Katoličke škole nisu privatne već su ustanove koje je osnovala Katolička Crkva, koja nije profitna institucija već je u službi čovjeka. Ona želi biti partner javnim školama odnosno Ministarstvu znanosti i obrazovanja i želi im svojim višestoljetnim iskustvom pomoći da se oblikuje mladi čovjek. Katoličke škole prihvatile su nastavni plan i program Ministarstva znanosti i obrazovanja, uz mogućnost 20 posto stvaranja vlastitoga kurikula. Osim toga, katoličke škole otvorene su za sve, čuvaju katolički identitet ali imaju odgojno-obrazovni projekt koji se predstavlja roditeljima i ako se oni žele uključiti u taj projekt, oni mogu biti dio katoličke škole. Dakle, i onaj koji nije vjernik ili je druge vjeroispovijesti može biti dio toga sustava, s time da prihvati taj odgojno-obrazovni projekt – ne možda kao osobno uvjerenje nego kulturološki – uključuje se u jedan sustav, živi u većinski katoličkoj zemlji, upoznat će drugu kulturu, vjeru, što će mu onda omogućiti suživot.

Premda je interes roditelja velik, pitanje je koliko određena biskupija može odgovoriti na te želje, jer neke imaju različite teškoće u osnivanju katoličkih škola. Postoje veliki interesi, osobito tamo gdje je dijete išlo u katolički vrtić, žele ići i u katoličku osnovnu školu, pa gimnaziju, a danas imamo i Hrvatsko katoličko sveučilište, rekao je vlč. Žuljević.

Osvrnuo se i na karakteristike učitelja katoličkih škola, istaknuvši da je najvažnije da on bude svjedok u svojoj vjeri, da svojim životom svjedoči ono što naviješta; zato u katoličkim školama veći naglasak daju na odgoj nego na znanje, premda i ono ima veliku važnost, odgojiti mladoga čovjeka danas je imperativ s obzirom kakve ga ponude okružuju. Odgojnu zajednicu čine učenici, učitelji, roditelji, svećenici, duhovnici i vjeroučitelji – svi oni čine cjelinu, istaknuo je vlč. Žuljević, dodavši da je Crkvi preko katoličkih škola dana velika mogućnost evangelizacije.

Učenicima je vlč. Žuljević poručio da se ne boje izazova i da se uključe u avanturu katoličke škole, koju im pruža i želi ih uvesti da koračaju s Isusom Kristom. Roditelje je pozvao da prepuste svoju djecu i imaju povjerenja u katoličke škole jer im žele pružiti sigurno okruženje, ne samo izvanjsko nego i duhovno ozračje, da mogu nastaviti na temeljima primljenim u svojim obiteljima. Djelatnicima katoličkih škola poručio je pak da uvijek uvijek rastu ne samo u znanju i novim iskustvima, nego i u vjeri. Iduće školske godine žele im omogućiti da se dodatno kvalificiraju upravo s područja teoloških, antropoloških predmeta; da i oni mogu iskusiti istinski što je za njih vjera i onda to svjedočanstvo prenijeti mladima. „Evo, svi trebamo rasti”, zaključio je predstojnik Nacionalnog ureda HBK za katoličke škole u razgovoru s urednicom Tanjom Maleš.