Havana, 16. 2. 1999. (IKA) – Predstavnici biskupskih konferencija cijele Amerike od 14. do 16. veljače boravili su na Kubi u povodu održavanja prvoga kontinentalnog susreta, a godinu dana nakon pastoralnog pohoda pape Ivana Pavla II. toj komunističkoj zemlji. Sudionici zasjedanja – 5 kardinala, 25 (nad)biskupa i 1 svećenik iz Južne Amerike, SAD-a i Kanade – u ponedjeljak su hodočastili u svetište bazilike Naše Gospe od Milosrđa, zaštitnice Kube, a susret je službeno otvoren svečanim misnim slavljem koje je predvodio kardinal Lucas Moreira Neves, pročelnik Kongregacije za biskupe i predsjednik Papinskog povjerenstva za Južnu Ameriku.
To je prvo zasjedanje te vrste koje je održano na Kubi, samo godinu dana od povijesnoga pastoralnog pohoda Svetoga Oca toj karipskoj zemlji od 21. do 26. siječnja protekle godine. Predsjednik Južnoameričkoga biskupskog vijeća mons. Oscar Rodriguez Madariaga rekao je da su kardinali i biskupi na tome zasjedanju imali prilike za osvrt na taj Papin pohod, ali i za početak proučavanja i produbljenja posinodske apostolske pobudnice “Ecclesia in America”, samo mjesec dana nakon njezina objavljivanja. Pomoćni tajnik Konferencije kubanskih katoličkih biskupa o. Jose Felix Perez Riera istaknuo je da je ovaj susret, upravo zbog toga što se održava po prvi puta uopće i to na Kubi, pokazatelj jasne solidarnosti i potpore mjesnoj kubanskoj Crkvi.
Sljedbe i pastoralni izazovi, nova evangelizacija i američko jedinstvo samo su neka od pitanja o kojima su na tome zasjedanju raspravljali američki biskupi, prema prijedlogu dokumenta kojega je pripremio CELAM, Južnoameričko biskupsko vijeće za ovo prvo “sveameričko” zasjedanje katoličkih poglavara iz Južne Amerike, SAD-a i Kanade.
Dokument je naslovljen “Treće tisućljeće kao pastoralni izazov”, a u tijeku pripreme CELAM se savjetovao s 22 biskupske konferencije Južne Amerike. Biskupi, u tom dokumentu od 53 stranice, izražavaju potrebu suočavanja s današnjim pastoralnim izazovima koje nadasve nameće pojačano posvjetovnjačenje društva, te ističu da je prva zadaća Crkve što više se zauzimati za svećenička i redovnička zvanja. Dokument CELAM-a u svojoj analizi ne zanemaruje niti trenutno gospodarsko i političko stanje u južnoameričkim državama. Na osobiti način biskupi se zalažu za učvršćenje demokracije u društvima, a kao nužni uvjet zato navode borbu protiv nasilja, korupcije i trgovine drogama. Biskupi, na kraju, sve zemlje potiču na ostvarenje vlastitoga nacionalnog programa “čiji bi nadahnjujući cilj bio pomirenje između etike i svakodnevne prakse u politici”. Određene političke prakse, ističu južnoamerički biskupi, u koje se ubrajaju korupcija i “privatizacija” javne scene, doveli su do teške krize brojne vlade, kao i do diskreditacije politike kojoj vjeruje sve manje ljudi.
Uz taj dokument, u središtu raspravi biskupa bila je posinodska apostolska pobudnica “Ecclesia in America” (Crkva u Americi). Ona je povijesni dokument za 760-770 milijuna Amerikanaca od kojih je 80% katolicima, a čak oko 90% su kršćani. Taj je dokument u samim crkvenim krugovima već nazvan “crkvenom programatskom poveljom” za ulazak u treće tisućljeće. U toj se “povelji” jasno ukazuje tko je središte za Crkvu i kršćane, tj. Krist, jer on jedini može rasvijetliti otajstvo čovjeka i tajnu stvaranja. Polazeći od toga središta, Sveti Otac nudi tri prijedloga: put obraćenja, put zajedništva i put solidarnosti. Svaki od tih putova zahtijeva onaj daljnji, sljedeći. To znači da će zajedništva biti tamo gdje ima obraćenja, a gdje su zajedništvo i obraćenje neće nedostajati niti solidarnosti. To su izazovi nadolazećeg stoljeća i cijeloga sljedećeg tisućljeća, i to ne samo za katolike, već za cijelo čovječanstvo.