Ankara, (IKA) – Za istinski je mir potrebna pravednost, kako bi ispravila gospodarske nejednakosti i političke nerede koji su uvijek čimbenici napetosti i prijetnji u cijelome društvu, istaknuo je papa Benedikt XVI. susrevši se 28. studenoga u Apostolskoj nuncijaturi u Ankari sa šefovima diplomatskih misija u Turskoj. Spomenuvši se odmah na početku posjeta Turskoj svojih prethodnika, Pavla VI. i Ivana Pavla II., kao i pape Benedikta XV., neumornoga tvorca mira u doba Prvoga svjetskog rata, te blaženoga Ivana XXIII., pape, kako je rekao, prijatelja Turaka, koji je bio apostolski izaslanik u Turskoj, a potom apostolski administrator Latinskoga vikarijata u Istanbulu, Sveti Otac izrazio je radost zbog dolaska u Tursku, gdje je stigao, kako je kazao, kao prijatelj i apostol dijaloga i mira.
Podsjetio je zatim na riječi Drugoga vatikanskog koncila, kako mir nije puka odsutnost rata, niti se svodi jedino na uspostavu ravnoteže među protivničkim silama, već je plod reda što ga je u ljudsko društvo utisnuo njegov božanski Utemeljitelj i što treba da ga ostvare ljudi, koji žeđaju za sve savršenijom pravdom. Naučili smo, u stvari, da istinski mir treba pravednost da bi se ispravile ekonomske nejednakosti i politički neredi koji su uvijek uzroci napetosti i prijetnji u čitavome društvu, dodao je Papa. Osvrnuo se i na najnovije širenje terorizma i razvoj određenih regionalnih sukoba, za koje je rekao da su ukazali na potrebu poštivanja, štoviše podupiranja odluka međunarodnih ustanova i nužnost iznalaženja djelotvornih sredstava kako bi se spriječilo sukobe i sačuvale, zahvaljujući posredničkim snagama, neutralne zone među zaraćenim stranama. Pa ipak, to nije dostatno ako se ne postigne istinski dijalog, sa ciljem da se dođe do politički prihvatljivih i trajnih rješenja koja poštuju pojedince i narode, kazao je Benedikt XVI. te dodao kako na poseban način tu misli na sukob na Bliskom istoku. Još jednom upućujem apel međunarodnoj zajednici, da ne izbjegava svoju odgovornost te da uloži sve potrebne napore kako bi među sukobljenim stranama promicala dijalog koji jedini omogućuje da se zajamči poštivanje prema drugima, i to braneći opravdane interese i odbijajući pribjegavanje nasilju, istaknuo je Papa.

Napomenuvši nadalje kako je činjenica da je tursko stanovništvo većinom muslimansko itekako važna u životu društva, Sveti je Otac napomenuo kako turski Ustav svakome građaninu priznaje pravo na vjersku slobodu i slobodu savjesti. Stoga je zadaća građanskih vlasti u svakoj demokratskoj zemlji zajamčiti stvarnu slobodu svih vjernika i dopustiti im da slobodno organiziraju život vlastite vjerske zajednice u uvjerenju da je vjerska sloboda temeljni izraz ljudske slobode, a aktivna nazočnost religija u društvu čimbenik napretka i bogatstva za sve. To, naravno, podrazumijeva da se religije sa svoje strane ne nastoje izravno miješati u politički život, jer na to nisu niti pozvane, te, poglavito, da apsolutno ne opravdavaju pribjegavanje nasilju kao opravdani izraz svoga vjerskog uvjerenja, upozorio je Papa. Potom je pozdravio malu katoličku zajednicu, koja, prema njegovim riječima, želi sudjelovati u razvoju zemlje, posebice kroz odgoj mladih, te izgradnju mira i sklada među svim građanima. Podsjetivši zatim na riječi koje je u rujnu ove godine u Castelgandolfu uputio veleposlanicima muslimanskih zemalja, kada je istaknuo kako nam je apsolutno potreban istinski dijalog među religijama i kulturama, Sveti Otac kazao je kako tijekom pohoda Turskoj želi još jednom izraziti svoje poštovanje prema muslimanima, pozivajući ih da se, u duhu uzajamnog poštovanja, nastave zajednički zalagati u korist dostojanstva svakoga ljudskog bića, te za razvoj društva u kojemu osobna sloboda i pozornost prema drugima dopušta svakome živjeti u miru i zadovoljstvu. Tako će religije moći dati svoj obol hvatanju u koštac s brojnim izazovima s kojima se naša društva danas suočava. Sigurno da priznavanje pozitivne uloge koju ostvaruju religije u krilu društva može i mora potaknuti naša društva da sve više produbljuju poznavanje čovjeka i da sve više poštuju njegovo dostojanstvo, stavljajući ga u središte političkog, ekonomskog, kulturno i društvenog djelovanja. Naš svijet mora sve više biti svjestan činjenice da su svi ljudi duboko povezani i pozvati ih da im njihove povijesne i kulturne različitosti ne budu povod za uzajamno sukobljavanje, već da budu razlog međusobnog poštivanja, istaknuo je Papa.
S obzirom na nedavni razvoj globalizacije razmjena, Sveta Stolica očekuje od međunarodne zajednice da se nastavi organizirati i u tome smislu donese pravila koja će omogućiti da se bolje upravlja gospodarskim tijekovima i unese reda u tržište, primjerice putem regionalnih dogovora među zemljama, istaknuo je Papa.
Izvanredni razvoj znanosti i tehnika u današnjem svijetu, sa svojim gotovo izravnim posljedicama po medicini, zemljoradnji i proizvodnji hrane, ali isto tako po prenošenju znanja, ne smije se odvijati bez ikakva cilja i uporišta, jer je riječ o rođenju čovjeka, njegovu odgoju, njegovu načinu života i rada, njegovoj starosti i njegovoj smrti. Više je no ikada nužno sadašnji napredak provoditi u kontinuitetu s poviješću te ga dakle usmjeravati tako da još više poraste humanost, rekao je Papa u svom govoru članovima diplomatskog zbora u Turskoj.