ANTUN KONSTANTIN MATAS - ODGOJITELJ NARODNOG DUHA

Split, 11. 10. 1994. (IKA) – U povodu 110. obljetnice smrti Antuna Konstantina Matasa otvoren je u kino dvorani “Zlatna vrata” u Splitu znanstveni skup posvećen njegovu liku i djelu. Skup je organizirala općina Kaštelanska zagora i Matica Hrvatske iz Splita, a otvorenju su bili nazočni Stjepan Puljiz, direktor splitskog sveučilišta, Ante Jurić, predstavnik općine Kaštelanska Zagora, prof. Ivan Bošković, član Matice Hrvatske i Mate Matas, glavni organizator i presjedatelj skupa.
Skup je održan s namjerom upoznavanja javnosti sa značenjem i djelom svećenika, profesora i narodnog preporoditelja Antuna Konstantina Matasa, iz sela Kladnjica u Dalmatinskoj Zagori.
Autor Matasove biografije, fra Petar Bezina, predstavio je Matasa, nadarenoga seoskog dječaka, koji nakon pučke škole u Sinju i gimnazije u Splitu i na Visovcu, odlazi u novicijat u Živogošće, gdje oblači franjevački “habit” i uzima redovničko ime Konstantin. Kao vrstan poznavalac povijesti, zemljopisa i slavistike, koje je studirao u Beču, u povijesnom ozračju druge polovice 19. stoljeća nastupio je kao pobornik sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, a protiv autonomaških struja koje su zagovarali protalijanske ideje.
O temi “Politička previranja u Dalmaciji u prvoj polovici 19. stoljeća” govorio je fra Vicko Kapitanović oslikavajući socio-psihološki profil naroda Dalmatinske zagore, u vremenu koje je predhodilo Matasovom djelovanju. Franjevac Josip Soldo izlagao je o “Mjestu i ulozi Antuna Konstantina Matasa u političkom zbivanju u Dalmaciji šesdesetih godina 19. stoljeća”. Matas se u svom radu naročito zalagao za ravnopravnost hrvatskog i talijanskog jezika. “Narod treba odgojiti narodnim duhom i jezikom kako bi zorio za političke novine”, riječi su A.K. Matasa, koje on naziva “spontanim glasom Hrvatske zagore”. “Polemizirajući s autonomašima uvijek je isticao kako biti Hrvat ne znači samo govoriti hrvatskim jezikom, već i živjeti hrvatske običaje, te osvijestiti se na svim područjima života uključujući i ekonomiju”, istakao je u predavanju fra Josip Soldo.
O Matasovim arheološkim iskapanjima u Čitluku i kod Sinja, gdje su pronađeni obrisi starog rimskog grada Ecuma, govorio je Mate Zekan, podsjetivši da je zahvaljujući njemu dobio muzejsku zbirku, koju su u ono vrijeme imali samo Zagreb, Split i Zadar.
O Matasovom djelovanju na području povijesti i zemljopisa govorili su: Stanko Piplović, Mate Matas i Velimir Borković. U sklopu ovog znanstvenog skupa u Matasovom rodnom mjestu postavljena je spomen ploča njemu u čast a također i jedna ulica nosi ime ovog svestranog čovjeka. Znanstveni skup obogaćen je izložbom slika fra Ante Šilovića i Ivice Parčine te promocijom knjige dr. Mate Matasa “Mućko-Lućevački prostor”.