Zagreb, 17. 12. 1998. (IKA) – U povodu 110. obljetnice smrti teologa, dekana Bogoslovnog fakulteta, rektora Sveučilišta u Zagrebu i kanonika Antuna Kržana otkrivena je 16. prosinca spomen-ploča na nekadašnjoj njegovoj kuriji na zagrebačkome Kaptolu. Kržan se posebno bavio graničnim pitanjima teologije i prirodnih znanosti. Živio je u doba nastanka teorije evolucije, kada je Charles Darwin prozivao kršćansku teologiju da se suoči s pitanjima koja ta teorija postavlja. U to doba Kržan je bio jedan od rijetkih teologa dogmatičara, koji se nije “povukao u kut”, nego je zapodjenuo plodonosnu raspravu.
Spomen – ploču na Kaptolu 6 postavili su Matica hrvatska Zaprešić, Katolički bogoslovni fakultet, Prvostolni kaptol zagrebački i Grad Zagreb. Prije svečanosti na Kaptolu, izaslanici Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga, Matice hrvatske i općine Marija Gorica obišli su grob kanonika Kržana na zagrebačkome groblju Mirogoj. Nakon toga su, u Arkadama hrvatskih preporoditelja položili cvijeće na grob Pavla Stoosa, a Mješoviti zbor Kralj Zvonimir pod ravnanjem prof. Vinka Glasnovića otpjevao je Stoosovu skladbu “Iz Zagorja od prastara”. Okupljenom mnoštvu na Kaptolu najprije se obratio predsjednik Matice hrvatske Zaprešić Stjepan Laljak. On je pozdravio nazočnoga biskupa varaždinskog Marka Culeja, vikara zagrebačke nadbiskupije Josipa Mrzljaka, akademika Dragutina Tadijanovića, i okupljene profesore Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Sadašnji pročelnik nekadašnje Kržanove Katedre dogmatske teologije na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu prof. dr. Ivan Golub govorio je o Kržanovu životu i djelu. Istaknuo je “dok je njegov drug sa studija teolog Scheeben ´riješio´ pitanje teologije i evolucije s jednom frazom: ´Evolucija je filozofski apsurd i teološka hereza´, Kržan je napisao dva temeljna sveska o tom problemu”. Na kraju je prof. Golub zaključio da se za Kržana “mogu primjeniti riječi Pisma ´U malo godina ispunio je puno vremena´”. Ulomak iz Kržanova nastupnog govora za rektora Sveučilišta u pročitao je pročelnik Ureda zagrebačkoga nadbiskupa za odnose s javnošću Nedjeljko Pintarić. Nakon toga je počasni član MH Zaprešić akademik Dragutin Tadijanović uz predstavnike Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga i Grada Zagreba stavio lovorov vijenac na spomen-ploču. Svečanost su umjetničkim programom uzveličali Krunoslav Cigoj, s. Imakulata Malinka i s. Cecilija Pleša.
Antun Kržan je rođen 1835. godine u Oplazniku. Nakon što je ostao bez oca, za njegovo školovanje skrbili su franjevci na Kaptolu. Studirao je u Rimu, gdje su ga prijatelji prozvali “terribilis Croata” što znači strašan. Postao je profesor dogmatike, a kada je 1874. godine utemeljeno suvremeno Sveučilište Kržan je ušao u red prvih 25 imenovanih profesora. Prodekan za nastavu Bogoslovnoga fakulteta postao je 1874. godine, a godinu dana kasnije i rektor Sveučilišta na godinu dana. Nakon toga postaje kanonik – pobočnik nadbiskupa Mihalovića, prisjednik Nadbiskupskog stola i ravnatelj Sjemeništa. Očekujući biskupsku stolicu, umro je nenadano 6. studenoga 1888. godine.