„Bez kršćana Sveta zemlja je ništa, bez lokalnih kršćana ovo bi bili samo muzeji, mjesta lijepih uspomena na povijest, ali što bi ovdje bilo bez žive Crkve?”, uvodno je istaknuo fra Siniša prenoseći žar s kojim lokalni kršćani, zajedno s franjevcima Franjevačke kustodije Svete Zemlje sudjeluju u posebnim liturgijama Velikog tjedna, Svetog trodnevlja i Uskrsa. „U procesijama i liturgijama može se vidjeti bogatstvo Crkve, raznolikost jezika. I to je poruka Jeruzalema – on je majka svih Crkava, Crkva koja okuplja i koliko smo u njoj ujedinjeni u različitim izričajima slavljenja Gospodina.” Kršćani su manjina na svetim mjestima, svega 2% od ukupnog broja stanovnika, no u ovim danima „žele pokazati svoj stav – mi smo ovdje, to je naša zemlja i odavde ne idemo”, dodaje fra Siniša. Njihova prisutnost ovdje znak je života, a u opstanku im uvelike pomažu franjevci koji su posljednjih nekoliko godina pristupili obnovi i proširenju svetišta kojima upravljaju.

O Kolekti Velikog petka koja se danas prikuplja u cijelom svijetu napominje kako je njezina nakana pomoći sveta mjesta i ovu brojem malu Crkvu. Papa Pavao VI. 1974. godine apostolskom pobudnicom „Nobis in animo” odredio je da se Kolekta prikuplja na Veliki petak, i to je postalo tradicija. „Tom milostinjom pomažemo lokalne kršćane, školstvo, obnovu svetišta, socijalnu skrb, kuće. Naime, Biskupija i Kustodija u Jeruzalemu i okolici imaju nekretnine – objekte, kuće, stanove – zato što je obiteljima teško kupiti vlastite kuće. Tako im Crkva nastoji pomoći da ostanu. Primjerice, u starom gradu Jeruzalemu imamo oko 300 kuća ili stanova u kojima žive kršćanske obitelji, a u okolici, u Betfagi, oko 80 stanova za kršćane. Dakle, velik dio Kolekte ide za njih. I uvijek se preporučamo dobroti dobrih ljudi da nam pomognu iz cijeloga svijeta, da kršćani ovdje ostanu. I u posljednjim ratnim zbivanjima puno ih je otišlo, ali mi franjevci radimo na tome da ih zadržimo, da se ne izbriše naš kršćanski identitet. Nama treba živa Crkva koja živi i moli na ovim svetim mjestima”, istaknuo je fra Siniša.

U razgovoru za HKR predstavio je i projekt revitalizacije Samostana Muke Gospodinove u Getsemaniju u kojem je gvardijan.

„Sam Getsemanski vrt je veliko svetište koje u svojoj okolici ima dosta zemlje, uglavnom su to vrtovi koji se protežu i na Cedronsku dolinu. Mi franjevci smo prije nekoliko godina pokušali, a sada želimo završiti revitalizaciju cijeloga svetišta. Hodočasnici koji su do sada dolazili ovdje vidjeli su da je to jedan mali prostor oko Bazilike i vrta sa starim maslinama. Revitalizacija uključuje izradu sanitarnih čvorova, olakšanja kretanja osobama s invaliditetom uz pomoć dizala, a počeli smo i izgradnju jednog objekta u koji bi se trebala proširiti samostanska zajednica kako bismo bolje služili hodočasnicima. Ovdje bismo mogli primiti i više fratara i svećenika koji bi bili na raspolaganju i za ispovijedi.”

Izazov s kojim su se susreli pri izgradnji novog samostana je početak rata krajem 2023. godine, zbog čega su radovi stali, ali država je postavila rokove i ako se ne ispune, neizvjesna je budućnost ovoga prostora. Fra Siniša je objasnio da su veliki radovi već učinjeni: „Primjerice, prokopan je veliki tunel ispod ceste koji spaja stari Getsemanski vrt i novi prostor, napravljena su mjesta za velika dizala, dijelovi za sanitarne čvorove. Ako ne poštujemo rokove za dovršetak, riskiramo pravo za ponovnu izgradnju. Zato se utječemo dobrim ljudima da nam pomognu dovršiti cjelokupni projekt revitalizacije svetišta.”

Prema podacima koje je objavio Vatican News, područja koja primaju potporu Kolekte Velikog petka su: Jeruzalem, Palestina, Izrael, Jordan, Sirija, Libanon i Cipar. Ovdje pripadaju i zemlje u kojima su prisutne zajednice kršćanskog Istoka: Egipat, Etiopija, Eritreja, Iran, Irak i Turska. Braća franjevci Kustodije Svete zemlje više od 800 godina čuvaju sveta mjesta, poput Bazilike Svetog Groba u Jeruzalemu, Bazilike Navještenja u Nazaretu, Bazilike Rođenja u Betlehemu, te na desetke drugih svetišta koja predstavljaju neprocjenjivu baštinu za kršćane iz cijelog svijeta. Kustodija ima oko 270 članova iz više od 30 zemalja. Prisutni su u 55 svetišta, 22 župe, 6 hodočasničkih domova, 5 domova za bolesnu i nezbrinutu djecu, imaju 15 škola s oko 12 tisuća učenika, daju 500 stipendija i imaju 3 akademska instituta. Osiguravaju život za 1 100 zaposlenika iz lokalnih zajednica, te upravljaju s oko 630 stanova za obitelji s poteškoćama.

Pismo kustoda Svete zemlje povodom prikupljanja Kolekte za Svetu zemlju