Bejrut, (IKA) – Apostolska pobudnica Crkva na Bliskom istoku, koju je 14. rujna papa Benedikt XVI. potpisao u bazilici Sv. Pavla u Harissi, podijeljena je u tri dijela, uvod i zaključak, a odnosi se uglavnom na kršćansko svjedočenje u bliskoistočnom kontekstu, na međureligijski dijalog sa Židovima i muslimanima, koji kao i kršćani vjeruju u jednoga Boga s osudom nesnošljivosti, diskriminacije, marginalizacije ili progona radi religije. Pobudnica podsjeća da kršćani nisu slučajno na Bliskom istoku, oni su tu oduvijek i s drugima su oblikovali mjesne kulture, istaknuto je u dokumentu, a prenosi Radio Vatikan. Posebno katolici imaju pravo i dužnost sudjelovati u građanskom životu regije i ne smije ih se smatrati građanima druge kategorije. Stoga je Sveti Otac upozorio na dužnu zaštitu vjerske slobode, svete i neotuđive, temelja svih sloboda, koja podrazumijeva slobodan izbor vlastitog vjerovanja i njegovo javno očitovanje, bez opasnosti za život. Papa u dokumentu govori i o laičnosti i fundamentalizmu. U krajnjem obliku laičnost se očituje kao sekularizam koji teži zabrani javnog očitovanja vjere, jer državu ovlašćuje da regulira to područje. Zdrava pak laičnost razlikuje vjeru i politiku i potiče njihovo uzajamno poštivanje. Glede pak vjerskog fundamentalizma tvrdi se da je u porastu i zbog sadašnje društveno-političke nesigurnosti i zbog neispravnog shvaćanja vjere, a cilj mu je ovladati savješću osoba. Stoga Sveti Otac zahtijeva od svih vjerskih vođa Bliskoga istoka da iskorijene tu pojavu, smrtnu opasnost za sve vjernike.
Dokument se sučeljava i s vrućim problemom iseljavanja kršćana iz bliskoistočnih država. Papa upozorava da Bliski istok bez ili s malo kršćana neće biti to što jest, stoga je pozvao političke vođe da ne pretvaraju regiju u jednobojnu stvarnost, a pozvao je i vjerske vođe da pomognu vjernike u dijaspori. U drugom dijelu dokumenta Sveti Otac obraća se dužnosnicima Katoličke Crkve: patrijarsima, biskupima, svećenicima, sjemeništarcima i redovnicima. Sve je podsjetio na važnost jedinstva s Rimskim biskupom, odvažnog naviještanja evanđelja, ispravnog upravljanja crkvenim dobrima, svjedočenja neporočnim životom, na utemeljenje u Riječi Božjoj. Pozvani su laici, udovi Crkve po krštenju, da hrabro svjedoče Krista, promičući vjersku slobodu i poštivanje dostojanstva ljudske osobe. Papa se u dokumentu osvrnuo i na obitelj, tražeći da joj se pomogne u teškoćama, tvrdeći da je ona božanska ustanova, utemeljena na nerazrješivom sakramentu braka između muškarca i žene. Obitelj ima otkriti svoj istinski identitet da bude Crkva u malom, učiteljica molitve, izvor zvanja, škola etičkih vrijednosti, temeljna društvena stanica. A u obitelji, neka žena bude jednaka muškarcu i neka ne bude diskriminirana, jer takvi čini vrijeđaju Boga, ustvrdio je Benedikt XVI. Papa se obraća i mladima, potaknuo ih je da se ne boje biti kršćani i gajiti prijateljstvo s Isusom, a pozvao ih je da mudro gledaju na modernost, da ih ne zavodi materijalizam ili neumjesno služenje nekim društvenim mrežama koje uništavaju istinske ljudske odnose. Osim toga, potaknuo je roditelje, odgojitelje i ustanove da štite prava djece od samog začeća.
U trećem dijelu pobudnice Sveti Otac preporučio je istinski biblijski pastoral da bi se odstranile predrasude i pogrešne ideje, a istaknuo je važnost bogoštovlja, čija se obnova, gdje je potrebna, ima temeljiti na Riječi Božjoj. Papa je istaknuo i bitnost krštenja, koje omogućuje zajedništvo i solidarnost, te sakramenta praštanja i pomirbe za promicanje mira. Dokument podsjeća da je evangelizacija bitno poslanje Crkve te da stoga i katolici Bliskog istoka imaju obnoviti svoj misionarski duh. Veliki poticaj za obnovu može proizići iz Godine vjere. Posebno je zahvalio svima koji djeluju u odgojnim centrima, školama, katoličkim sveučilištima jer očituju da se odgajajući za snošljivost i na Srednjem istoku može živjeti u poštivanju i suradnji. Dokument osim toga predlaže i neke konkretne smjernice, poput zajedničkog prijevoda Očenaša na lokalne jezike, proglašavanja Biblijske godine i godišnjeg tjedna Biblije; poticanja novih oblika komunikacija, bitnih za evangelizaciju; te ekumenskog dogovora o priznavanju krštenja između Katoličke i drugih crkvi s kojima se vodi teološki dijalog. Na kraju Papa zahtijeva slobodan pristup vjernicima u sveta mjesta.
Na posljednjim stranicama pobudnice Papa ponovno poziva na pravedan prijateljski mir. Političari i vjernici imaju učiniti sve da se uklone uzroci trpljenja stanovništva na Bliskom istoku, a kršćani zajedno i odvažno trebaju svjedočiti Krista. Riječ je o teškom i vrlo uzvišenom svjedočenju, zaključio je Benedikt XVI.