London, (IKA) – U Londonu je u ponedjeljak 9. srpnja u organizaciji Instituta za židovske studije, University koledža u Londonu (UCL) i Međunarodne organizacije za targumske studije pod pokroviteljstvom Europskog saveza za židovske studije počela međunarodna konferencija „The Aramaic dialects within their Late Antique environment” (Aramejski dijalekti u kasnoantičkom kontekstu) koja je okupila vodeće autoritete svih generacija za aramejski jezik, targume, Talmud i židovsku literaturu.
Na konferenciji sudjeluju predavači i sudionici s mnogih renomiranih sveučilišta kao i istraživačkih institucija iz Izraela, među njima i dominikanac fr. Srećko Koralija, koji je iznio dio rezultata svog istraživanja o poimanju lijepog, dobrog i skladnog u aramejskom jeziku na temelju targuma, te židovske i kršćanske literature prvih stoljeća.
Pojednostavljeno rečeno, targumi (targumim) su tzv. interpretacije hebrejskog teksta na aramejski jezik, a koristili su se za vrijeme židovske liturgije u sinagogama. Obično su biblijski retci puno duži od onoga što možemo pronaći u hebrejskom tekstu, budući da sadrže interpretaciju, izraze i teme kojih nema u biblijskom tekstu koje tumače. Za vrijeme liturgije, čitač bi pročitao odlomak biblijskog teksta na hebrejskom nakon kojega bi ‘tumač’ (odn. Meturgeman) objasnio tekst auditoriju na aramejskom jeziku. Hebrejski je smatran svetim jezikom objave, dok je aramejski bio jezik svakodnevne komunikacije.
Riječ je o jako bogatoj literaturi i velikom prozoru u svijet židovske interpretacije i njenoj važnosti za razvoj kršćanstva. Uz targume (Onkelos, Neofiti, Pseudo-jonatan i fragmente), za razumijevanje aramejske misli neizostavno je proučavati i ostalu židovsku literaturu, a poglavito tzv. Jeruzalemski i Babilonski Talmud koji na nekoliko tisuća stranica sadrže rabinske rasprave o religiji, pravu, etici, moralu, običajima, pričama, svakodnevici i sl. Biblijski aramejski (koji pokriva tek nekoliko stranica Biblije) zapravo je neprimjetna količina teksta u odnosu na široku literaturu koja je napisana na tom jeziku.
Naime, aramejski je stoljećima bio i jezik međunarodne komunikacije. Riječ je o jako bogatom jeziku koji pokriva veliku geografsku i povijesnu površinu, a bez kojega ostaje puno toga zatvoreno za razumijevanje. Za teologa je posebno važno imati uvid u literaturu i misao koja je izravno utjecala na razvoj kršćanske misli i patrologije; radi ranokršćanskih rasprava sa židovima i razumijevanja tzv. judeo-kršćanstva prvih stoljeća. Sredinom 20. stoljeća otkriveno je mnogo novih tekstova, uključujući i veliki opus targuma Neofiti.