Argumenti HKR-a o stanju u hrvatskim bolnicama uslijed pandemije koronavirusa

Osvrnuvši se na otvoreno pismo u kojem Koordinacija udruga u zdravstvu te nekoliko onkoloških udruga skreću pozornost na manjak radiologa u klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice – Belina je istaknuo kako ni u jednom trenutku nisu tvrdili da nijedan radiolog tamo ne radi.

“To nije istina. Tvrdili smo kako tamo trenutno ne radi niti jedan rezidentni radiolog jer su tri na bolovanju, a ostali koji rade su na ispomoći. Tu se u pitanje dovodi sposobnost dijagnosticiranja onkoloških bolesti, neke pretrage se ne mogu napraviti, a pacijenti se šalju kući ili se pretrage odgađaju”, rekao je Belina te dodao kako su to stvari koje su buknule s epidemijom, a egzistiraju godinama u našem sustavu.

Kao nadopunu komentara dr. Ante Ćorušića kako se radi na tome da bi radiologija s vremenom radila u smjenama koje bi pokrivale preglede od 8 sati ujutro pa do ponoći, Belina je naglasio da su ljudi spremni dolaziti i u kasnim večernjim satima na radiološke preglede.

“Najbolji pokazatelj je otvaranje bolnica nakon prvog vala Covida-19. Ljudi su tada dolazili satima ranije i čekali svoje termine. Stvorio se dojam kao da je velika navala, a zapravo je riječ bila o ljudima koji su strpljivo čekali svoj red. Tako da ne vidim problem u organizaciji posebnih termina.”

Nedostaje li medicinskog kadra te liječnika u zdravstvenom sustavu, pitanje je koje je postavljeno ravnatelju KBC-a Zagreb prof. dr. Anti Ćorušiću.

“Na državnoj razini, što se KBC-a tiče, mislim da nema problema u broju liječnika i medicinskih sestara. Mi imamo 254 stanovnika na jednog liječnika, što je dobar prosjek i gotovo bolji od njemačkoga. Problem je u lošoj distribuciji kadrova u nekim područjima poput Like, Dalmatinske zagore, naših otoka i sada Slavonije. Naravno da dostupnost zdravstvene zaštite na otoku Braću, ili Hvaru nikada neće biti na istoj razini kao u Splitu. To ne možemo promijeniti, ali možemo promijeniti distribuciju liječnika na tim područjima uz povećanje plača i angažman lokalne samouprave.”

Voditelj emisije Ivan Tašev ukazao je na činjenicu da neke europske zemlje poput Belgije izbjegavaju nadogradnju prostora i objekata na postojeće bolničke centre, već nakon 50 godina ruše svoje bolnice kako bi izgradile nove objekte koji u sebi mogu sadržavati moderne tehnologije i kvalitetniju brigu o pacijentima. Dr. Ćorušić je istaknuo da to mogu raditi bogati sustavi i bogate države.

“Hrvatska takvo što ne može raditi. Teško je u maloj zemlji gdje se svi poznajemo biti objektivan. Ja smatram da je bilo pameti, projekt bolnice u Blatu bio bi davno završen.”

Dr. Davor Vagić iz Hrvatske liječničke komore kazao je da problem duga prema veledrogerijama postoji više od desetak godina i da je to nešto što će se jednom trebati riješiti.

“Manjak lijekova nismo primijetili u KBC-u Sestre milosrdnice. Znači li to da je naša ljekarna bila bolje opremljena, ne znam. Znam jedino da zbog problema s veledrogerijama nismo odgađali operacije, niti je bilo ugroze pacijenata. Treba naglasiti i da je medicina značajno poskupljela. To nas vodi do novog načina financiranja o kojem će se trebati razgovarati u reformi zdravstva.”

Vagić se složio sa svojim kolegama po pitanju kontrole troškova u zdravstvenom sustavu. Mišljenja je da državni novac treba pametnije trošiti, a to je moguće jedino kroz praćenje ishoda liječenja.

“Nakon što pacijent primi terapiju, trebate znati ishod i učinkovitost iste. Kako ne bi dolazilo do problema, važno je postaviti kvalitetne smjernice i sve što se može, a vezano je uz liječenje, provući kroz multidisciplinarne timove.”