"Armenija - domovina svetoga Vlaha"
Dubrovnik (IKA )
Dubrovnik, (IKA) – Knjiga “Armenija – domovina svetoga Vlaha” dvojice autora Artura R. Bagdasarova i Vinicija B. Lupisa predstavljena je u subotu 18. travnja u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku.
Uz autore, o knjizi kao i o naglascima iz povijesti i sadašnjosti Armenije, govorili su Joso Stepić, predsjednik stonskog ogranka Matice hrvatske, Denis Orlić, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine koje je pomoglo izdavanje knjige i Naira Asatryan, predsjednica Društva prijatelja Armenije u Dubrovniku.
Knjiga je mali doprinos obljetnici genocida nad Armencima, rekao je na predstavljanju Joso Stepić koji je izrazio zahvalnost što je jedno takvo djelo povjereno stonskom ogranku Matice hrvatske.
Knjiga je kratka enciklopedija Armenije i hrvatsko-armenskih odnosa, kazao je prof. Bagdasarov te nabrojio neke osobe koje su svojim djelovanjem kroz povijest svjedoci tih odnosa. “Osim toga, ona je konkretan primjer narodne diplomacije, međuljudskih odnosa dvaju naroda, armenskoga i hrvatskoga. Prečesto narodna diplomacija i obični ljudski kontakti čine mnogo više nego službeni odnosi između država… Ova knjiga je na simboličan, pa i duhovno-kulturan način, produžetak biskupskog štapa sv. Vlaha iz Armenije prema Dubrovniku i Hrvatskoj”, istaknuo je suautor.
Govoreći o nastanku knjige, dr. Lupis izrazio je zahvalnost na pomoći Stonjanima koji također slave sv. Vlaha kao svoga zaštitnika te upoznao nazočne s činjenicom da je knjiga već doprla do važnih institucija armenskog naroda, a njezina reklama nalazi se i u poznatom armenskom časopisu. U knjizi je prikazana virtualna domovina Armenije koje više nema, a u knjizi su ravnomjerno predstavljena oba katolikata.
“Pokušali smo dati sve one bitne odrednice armenske kulture, civilizacije, vjere i onog što smo smatrali da hrvatski čitatelj treba imati”, rekao je suautor te skrenuo pozornost na mnoge građevine koje su postojale, a nestale su s lica zemlje. Ustvrdio je i da se zna gdje je grob sv. Vlaha, a slika njegove nadgrobne ploče nalazi se i u ovoj knjizi. Najavio je i promociju knjige u lipnju u Moskvi.
Denis Orlić istaknuo je kako je Društvo prijatelja dubrovačke starine financijski poduprlo projekt jer smatra da od 972. godine, od kad je sv. Vlaho dubrovački parac, postoji toliko bitnih veza između Dubrovnika i Armenije.
Naira Asatryan kazala je kako se 24. travnja obilježava 100. obljetnica genocida nad Armencima te podsjetila na neka događanja proteklih godina. Izrazila je nadu da će, nakon posljednjih događanja u svijetu, i sama Turska priznati genocid.
Na promociji su prikazane i neke ekskluzivne fotografije Armenije.
Sadržaj knjige od 272 stranice podijeljen je na poglavlja: Armenske prepoznatljivosti, Etnolingvokulturna baština, Vjera i Crkva, Povijesni gradovi, Hrvatska i Armenija te Eseji. Uz uvod i proslov autora, knjiga donosi sažetke na ruskom, armenskom i engleskom jeziku, izvore i literaturu, popis likovnih priloga (ima ih oko 150) te životopise autora. Korice je oblikovao akademski slikar Eugen Varzić.
Kako je nakladnik knjige Matica hrvatska – ogranak Ston prvo predstavljanje knjige bilo je dvije večeri ranije u Stonu.