Linz, Klagenfurt, Salzburg, 15. 2. 2001. (IKA) – Katolička crkva u Austriji vrlo je aktivna u medijskom problematiziranju programa Europske unije svojim prosvjedima protiv klanja milijuna goveda i uništavanja nezaraženog mesa zbog stabilizacije cijena. U listu “Format” “ekološki” biskup Andreas Laun u najavljenim mjerama EU prepoznaje “duboko nepoštivanje stvorenja” kojemu je uzrok bezobzirna financijska gramzivost. Klagenfurtski biskup Maximilian Aichern poručuje da masovni pokolj zdrave stoke pokazuje vrlo problematični odnos koji u Europskoj uniji postoji prema “su-stvorenju životinji”, što je “zloćudna izraslina društvene nastranosti”. Ne odričući nužnost klanja zaraženih goveda u sklopu suzbijanja epidemije, biskup upozorava na upitnost masovnog ubijanja zdravih životinja i uništavanje mesa dok istodobno toliki puk gladuje. Smatra da apsolutnu prednost moraju imati zdravstveni pregledi životinja, te se ostale mjere smiju poduzimati tek kad se na tom području iscrpe sve mogućnosti.
Bečki teolog prof. Paul Zulehner predlaže intenzivniju potragu za rješenjem aktualne BSE-krize, koje u nastaloj situaciji ionako može biti samo “najmanje zlo”. No, ono mora rezultirati dugoročnom “izlaznom” strategijom za napuštanje današnje poljoprivredne i prehrambene industrije. Kako bi se u budućnosti izbjegle posljedice kao što je BSE, neophodna je nova orijentacija svih sudionika – političara, seljaka i potrošača. Aktualna je kriza rezultat visokoindustrijalizirane poljoprivrede koja se u potpunosti “osamostalila”. No, alternativa joj se ne smije tražiti u “romantiziranim” rješenjima. Očito je, naime, da neka arhaično-ekološka poljoprivreda ne može prehraniti stanovništvo. Primjerene mjere aktualne krize morale bi poštivati više aspekata. Bioetički aspekt – čovjek ne smije mučiti životinje koje su također Božja stvorenja, socijalnoetički – solidarnost s malim seoskim gospodarstvima te ekološkoetički – međuovisnost poljoprivrede i okoliša. No, relevantna su i gospodarska promišljanja – zdravo tržište nespojivo je s trajnim subvencioniranjem. Unatoč složenosti zadatka prof. Zulehner poručuje kako je ono što je etičko ujedno i razborito te sasvim sigurno dugoročno isplativo.
Teolog o. Augustin Pötscher u televizijskom je komentaru istaknuo svoje čuđenje što su prijedlog o pokolju milijuna goveda u cilju stabilizacije cijena podržali i političari koji se javno deklariraju kršćanima. Ako zaista dođe do masovnog pokolja stoke onda bi barem svu “stvaralačku fantaziju” trebalo upregnuti iznalaženju načina da se to meso dostavi potrebitima, a ne trošiti je na scenarij za “optimalno uklanjanje”, poručuje prof. Pötscher.
Premda se u potpunosti slaže da je bacanje tolike hrane nasuprot 800 milijuna gladnih u svijetu vrlo tragično, predsjednica Radne zajednice za razvoj (AGEZ) Elfriede Schachner upozorava da je i darovanje mesa siromašnima jako problematično. Kao stručnjak za razvojnu politiku u Zapadnoj Africi pratila je katastrofalne posljedice koje je 90-tih godina subvencionirana europska govedina nanijela krhkom gospodarstvu tog područja. A pored propasti mnoštva seoskih domaćinstava tu je i složeni problem logistike. Meso bi se trebalo dostaviti područjima bez funkcionirajuće infrastrukture, u prvom redu hladnjača i transporta. Ističe kako donacije u hrani imaju smisla samo u slučaju velikih katastrofa, no trajno osiguranje prehrane u nerazvijenim zemljama povezano je s kontinuiranom razvojnom suradnjom. “Mesni darovi” mogli bi poništiti sve pozitivne reforme ostvarene razvojnim projektima u koje je, ističe Schachner, naposljetku i Austrija mnogo investirala. (i02299sd)