Beč, 27. 3. 1999. (IKA) – Biskupska konferencija Austrije proslavila je na svečani način u petak 26. ožujka u bečkoj katedrali sv. Stjepana 150. obljetnicu svoga postojanja. Uz sve austrijske biskupe, na svečanosti su bila i petorica kardinala: predsjednik BK BiH kardinal Vinko Puljić, predsjednik Češke BK kardinal Miloslav Vlk, predsjednik Mađarske BK kardinal L(szl( Paskai, bečki umirovljeni nadbiskup kardinal Franz K(nig te predsjednik Austrijske BK aktualni bečki nadbiskup Christoph Sh(nborn, kao i nadbiskupi iz susjednih zemalja: predsjednik Hrvatske BK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, koji je u svečanosti sudjelovao uz sve ostale predsjednike biskupskih konferencija zemalja koje su nekada bile u sastavu Austro-ugarske monarhije, zatim ljubljanski nadbiskup Franz Rode, njemački nadbiskup Karl Lahmann i švicarski Am(d(e Grab, te još nekoliko biskupa. Među uglednim gostima bili su i posljednja tri austrijska predsjednika: Kirshlager, Waldheim i sadašnji Thomas Klestil.
Sama svečanost sastojala se od dva dijela. U prvom, liturgijskom, svi austrijski biskupi obavili su u katedrali pobožnost križnog puta, želeći time izraziti zajedništvo naroda Božjega na putu spasenja. U drugom dijelu svečanosti priređena je svečana akademija. Na početku svečanosti tajnik BK Austrije mons. Egidije Živković, inače gradišćanski Hrvat, pozdravio je sve nazočne visoke uzvanike na njemačkom i na njihovu materinjem jeziku.
Prva biskupska konferencija, premda još nije bila institucionalizirana, održana je 1830. godine u Belgiji. Revolucionarna 1848. godina bila je povod za održavanje prve sjevernonjemačke biskupske konferencije. Novonastalo stanje u Crkvi na tim prostorima ponukalo je g. 1848. mariborskog biskupa Slomšeka da potakne svoga metropolita kardinala Shwarzenberga u Salzburgu na osnivanje nove biskupske konferencije. Metropolita taj poticaj razvija u suradnji s tadašnjim austrijskim političkim vlastima. Zbog uske povezanosti carskog trona i oltara prvu biskupsku konferenciju Austrije sazvale su državne vlasti 31. 3. 1849. u Beču. Ta će se povezanost održati sve do 1856. kada je ministar znanosti posljednji puta u povijesti sazvao biskupsku konferenciju. BK Austrije je 1858. postala i službena institucija s redovitim godišnjim zasjedanjima. God. 1901. konferencija dobiva svoju pravnu strukturu sa statutom. Sve do g. 1918. konferencija je obuhvaćala oko 50 milijuna katoličkih vjernika različitih nacionalnih korijena. Nakon raspada Austro-ugarske monarhije utemeljena je nova BK Austrije koja je brojala 5-6 milijuna katolika. U doba nacizma BK Austrije je proživljavala teške godine. Premda je bilo prijedloga da bude samostalna ipak je već početkom rata pripojena Njemačkoj biskupskoj konferenciji. God. 1945. ponovno se osamostaljuje i posvećuje se obnovi u ratu porušenih biskupija, župa i ustanova. O 100. obljetnici postojanja, g. 1949, utemeljeno je tajništvo biskupske konferencije kao stalna služba.
Danas u cijelom svijetu ima 117 biskupskih konferencija koje su službeno potvrđene dekretom II. vatikanskog koncila “Christus Dominus”, br. 37. PAZI