AUSTRIJSKA "JUSTITIA ET PAX" ZAHTIJEVA DJELOTVORNIJE ZAUZIMANJE U RJEŠAVANJU KOSOVSKOG SUKOBA

Beč, 5. 6. 1998. (IKA/KAP) – Biskupska vijeća “Justitia et pax” iz Austrije svoju je zemlju pozvalo na djelatno zauzimanje u rješavanju kosovskog sukoba. U priopćenju, objavljenom u četvrtak, 4. lipnja, to Vijeće prikladnim smatra diplomatsko zauzimanje, ali i zabranu uvoza oružja te gospodarski pritisak na Srbiju. Prijetnje vojnom intervencijom snaga UN-a ili OESS-a imale bi smisla, piše u priopćenju, samo u slučaju da “spriječe prolijevanje krvi”.
Prema mišljenju Vijeća u ovom trenutku izgleda da je NATO “jedino djelotvorno vojno sredstvo” koje bi moglo zaustaviti rat na tome području. Austrija bi pri tome, slično kao i u Bosni, morala izvršiti jasnu ulogu i ne bi smjela “stajati po strani”. Istodobno, sukob na Kosovu pokazuje da Austrija mora pojasniti koja joj je uloga u postojećim europskim sigurnosnim ustrojima, s time da ne smije zaboraviti odnos koji postoji između sigurnosti i solidarnosti. Stoga smatraju da se ne bi smjelo odbacivati izbjeglice s Kosova, jer je nejasno što se događa s njima ako ih se onamo prisilno vrati.
Sukob na Kosovu, ističe se u priopćenju, “višestruko se tiče i Katoličke Crkve”. Tako bi Crkva na raspolaganje morala staviti humanitarnu pomoć te pripremiti stanovništvo da bi, “u slučaju sličnog rata kao što se dogodio u Bosni, puno ljudi moralo napustiti svoju domovinu”. Zajedno s ostalim kršćanskim zajednicama, katolički bi poglavari trebali potaknuti Austrijance da “ponovno dokažu čovječnost prema ljudima koji su u potrebi”. Austrija je u tom pogledu već pokazala “dobru tradiciju”, na koju se sada može nadovezati.
Međutim, to neće biti lako. Kako stoji u priopćenju, odgovorni su za to političari koji su posljednjih godina širili “strah od stranaca”, koji često isključuje solidarnost. U svakom slučaju, mora se računati i na daljnje valove izbjeglica ako međunarodna zajednica ne uspije sukob držati pod nadzorom, te dovesti do političkog kompromisa između sukobljenih Albanaca i Srba.
Daljnja je zadaća Crkve, ističe “Justitia et pax”, pojačati “pritisak na politiku”. Moralna vjerodostojnost zahtjeva da se jasno razlikuje tko je “počinitelj” a tko “žrtva”, te se treba biti solidaran s onim ljudima koji su potlačeni i kojima su oduzeta prava, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Njih bi trebalo ohrabriti da se i nadalje – i to mirnim putem – bore za svoja prava. No, to će biti moguće samo ako Europa pokaže svoju odlučnost u zaštiti ljudskih prava na Kosovu.
Osim toga, katolici bi mogli pružiti i veliki prinos za “dugoročni ekumenski i međuvjerski dijalog s pravoslavljem i islamom” na području nekadašnje Jugoslavije, piše u priopćenju. Katolička Crkva na Kosovu je u manjini i “između” pravoslavnih i muslimana. Poželjno bi bilo da Katolička Crkva na Kosovu, “uz pomoć iz Austrije”, bude “posrednik u službi pomirenja”.
Za budućnost Europe od iznimne je važnosti da se konačno odredi stav prema muslimanskoj vjeroispovijesti, te da se isto tako zajamči mirni suživot. Europa se mora zanimati za svoje muslimanske manjine, koje pripadaju njezinoj povijesti, i koje su prožele njezinu uljudbu i religioznost. “Susjedi s Bliskog Istoka Europu će mjeriti prema načinu na koji se odnosi prema svojoj muslimanskoj manjini”, piše u priopćenju, a ona je ujedno i dobra veza između Istoka i Zapada.