Austrijski stručnjaci podijeljeni oko Gibsonova filma

Beč, (IKA) – U Beču je nakon projekcije filma “Muka Kristova” za crkvene predstavnike i stručnjake priređen okrugli stol na kojem su izražena podijeljena stajališta o filmu Mela Gibsona. Tako bečki katedralni župnik Anton Faber u filmu vidi “veliku mogućnost evangelizacije” i smatra da ga ne treba procjenjivati “prestrogim” mjerilima biblijske i znanstvene točnosti. Predstavljanje nasilja vrlo je dojmljivo, no odgovara tadašnjim događanjima i, uz odgovarajuće upozorenje, taj se film odraslima može preporučiti, izjavio je bečki teolog. Istodobno je upozorio kako kršćanska vjera “ne ostaje kod Velikog petka” pa je Crkva ta koja mora pokazati “da je taj Isus mnogo više, on je uskrsli Krist, prisutan u svakome misnom slavlju”. Faberu se optužbe za antisemitizam ne čine opravdane te ističe: “Kada bi film bio protužidovski Crkva bi morala prosvjedovati, na to je obvezana”.
Bibličar Bečkog vikarijata Roland Schwarz Gibsonovu filmu, pak, zamjera što ne izražava dovoljno da je poruka kršćanstva Radosna vijest. Premda brutalnost prikaza Kristove Muke smatra pozitivnom nasuprot današnjoj “estetizaciji križa”, Schwarz napominje kako su prikazi nasilja znatno pretjerani u odnosu na biblijske. Jer u Bibliji nije riječ o “predstavljanju posebno intenzivne tjelesne patnje već Isusove spremnosti žrtvovati život za druge”. Film bi preporučio svakome koji bi nakon projekcije imao “prigodu za razgovor o tome”.
Franz Kogler iz Katoličkog biblijskog djela u Linzu smatra da film ima “malo veze s Biblijom” te je više nadahnut pobožnošću 19. stoljeća, osobito vizijama njemačke redovnice Anne Katherine Emmerich, nego evanđeljem. Evanđelisti su vrlo suzdržano opisivali nasilje, tako Matej, Marko i Luka bičevanje i ne spominju, a kod Ivana se pojavljuje u pola rečenice, Gibson mu, pak, posvećuje punih 12 minuta. Time nasilje istodobno čini bezazlenijim, jer “da netko doživi samo djelić onoga što Isus proživljava u filmu, odmah bi umro”, smatra Kogler. Crkva bi, prema njegovu mišljenju, film mogla iskoristiti kao povod pozivu na intenzivnije čitanje Biblije, “jer Crkva ne bi trebala govoriti o Gibsonu već Kristu”.
Povjerenik za kulturu biskupije Graz-Seckau Harald Baloch misli da je Gibsonov film možda probio tabuiziranje nasilja u religijskom kontekstu, pri čemu su u SAD-u granice zasigurno drugačije postavljene nego u Europi. S druge strane, Baloch ne razumije zašto Gibson znanstvenu stručnost koju je mobilizirao za jezične finese, kao naprimjer armejski izgovor, nije upotrijebio na području teološke kompetencije.