Zagreb, (IKA) – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Staroslavenski institut, Sveučilišna knjižnica Rijeka i Općina Malinska-Dubašnica u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem organizirali su u srijedu 27. lipnja u Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu predstavljanje zbornika radova “Az grišni diak Branko pridivkom Fučić” – Radovi međunarodnoga znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920. – 1999.).
Predstavljače zbornika i ostale uzvanike, među kojima je bilo više sudionika samoga skupa, pozdravio je rektor HKS-a dr. Željko Tanjić. Ističući kako HKS nije ni suizdavač zbornika, niti je surađivao s akademikom Fučićem, rektor je to ipak nazvao providonosnim događajem za HKS. Naime, akademik Fučić cijeli svoj život stavio je u službu valoriziranja istraživanja i stvaranja svjetla u cjelokupnoj hrvatskoj baštini. HKS pak svojim djelovanjem, poglavito svojim prvim studijem povijesti, želi isto. Stoga, vjerujem da je sretna i blagoslovljena okolnost što smo mi domaćini, rekao je rektor Tanjić.
Pozdravne riječi uputili su i izaslanik predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića, tajnik Razreda za likovnu umjetnost akademik Boris Magaš, ravnateljica Staroslavenskog instituta Marica Čunčić, načelnik Općine Malinska-Dubašnica Anton Spicijarić i Orietta Lubiana, iz Sveučilišne knjižnice Rijeka.
O životu i djelu akademika Branka Fučića, kao osebujnog i posebnog čovjeka, govorio je akademik Josip Bratulić. Sandra Sudec posebno se osvrnula na poglavlja zbornika “Slavistica et croatistica” i “Epigraphica glagolitica Fučićiana”. Slavko Slišković govorio je o povezanosti akademika Branka Fučića s Katoličkom Crkvom. Zaključio je da taj zbornik nije velik samo obimom, nego i sadržajem te će biti poticaj da ga se uzme i čita. Za pročitati ga potrebno je poput Fučića postati terenac, pješak istraživač, a Fučić će nam postati dragi vodič stazama prošlosti koje nikad ne zastarijevaju, rekao je Slišković. Urednik zbornika Tomislav Galović zahvalio je svim sudionicima znanstvenog skupa te istaknuo kako on znakovito završava u Zagrebu tim predstavljanjem.

Zbornik “Az grišni diak Branko pridivkom Fučić” predstavlja radove Međunarodnoga znanstvenog simpozija o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920. – 1999.) što je u Malinskoj održan od 30. siječnja do 1. veljače 2009. godine.
U poglavlju “Vita opusque” nalaze se radovi “Zemlja prohodana, baština protumačena: hermeneutički rasponi Branka Fučića” (Tonko Maroević), ” Biografija ili životopis – moje uspomene na Branka Fučića” (Josip Bratulić), “Branko, Porat, Istra i ja” (Anđelko Badurina), “Fučićevi ‘Glagoljski natpisi'” (Stjepan Damjanović), “Branko Fučić – počasni doktor KBF-a Sveučilišta u Zagrebu (1983. – 1985.)” (Franjo Šanjek), “Branko Fučić kršćanin” (Marijan Jurčević), “Posadašnjenje povijesnih događanja i vjersko-teološka sastavnica u Fučićevoj izgovorenoj i pisanoj riječi” (Anton Bozanić), “Suradnja Branka Fučića s Kršćanskom sadašnjošću” (Adalbert Rebić), “Akademik Branko Fučić i Izložba glagoljice u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci” (Orietta Lubiana), “Akademik Branko Fučić u Samostanu Sestara Presvetog Srca Isusova u Rijeci” (Dobroslava Lucija Mlakić), “Kršćanski nazori Branka Fučića” (Anton Barbiš), “Branko Fučić i ‘ljevica’ Hrvatskoga katoličkog pokreta” (Franjo Emanuel Hoško), “O. Vinko Fugošić i Branko Fučić: kako je rivalstvo postalo prijateljstvo…” (Gordana Gržetić), “Branko Fučić i crtice iz njegova ‘Koordinatnog sistema'” (Marija Stela Filipović), “Branko Fučić – pjesnikujući” (Jadran Zalogar), “Gaštronomija grišnoga fra Karla” (Milana Međimorec), “Otok Krk u Fučićevu životu i stvaralačkom opusu” (Josip Žgaljić) i “Iz rada na cjelokupnoj bibliografiji Branka Fučića” (Ivan Botica – Tomislav Galović).
U poglavlju “Ars historiaque” nalaze se izlaganja “Habemus artificem! Iz pisem Branka Fučića Francetu Steletu” (Alenka Klemenc), “Prapovijest u terenskim izvješćima Branka Fučića” (Klara Buršić-Matijašić), “Tri romanička trikonhosa” (Pavuša Vežić), “Graditeljstvo Dubašnice u razdoblju renesanse” (Marijan Bradanović), “Crtice iz kasnosrednjovjekovne povijesti Fučićeva rodnog kraja – Dubašnice” (Petar Runje), “Grafične predloge v srednjeveškem stenskem slikarstvu Istre” (Janez Höfler), “Zidne slike u crkvi sv. Martina u Svetom Lovrecu (Istra): nove spoznaje na tragu Fučićevih opažanja” (Nikolina Maraković), “Otkrivanje zidnih slika u crkvi sv. Prima i Felicijana u Cirkotima kod Završja” (Radovan Oštrić), “‘Judin poljubac’ u crkvi sv. Prima i Felicijana u Cirkotima” (Dolores Oštrić), “‘Insipiens’ iz Berma i poganska simbolika u srednjovjekovnoj kršćanskoj ikonografiji – hrvatski primjeri” (Milan Pelc), “Crkva sv. Marije u Bermu – etičko i retoričko ‘čitanje’ fresaka” (Marija-Ana Dürrigl), ” Zidne slike u crkvi sv. Marije na Božjem Polju kraj Vižinade” (Željko Bistrović), ” Branko Fučić i ikonografija: prozorska ruža na župnoj crkvi Marijina Uznesenja u Omišlju” (Marina Vicelja-Matijašić).
Poglavlje “Slavistica et Croatistica” donosi radove ” Miscellanea philologica minora u djelu Branka Fučića” (Sanja Zubčić), “Jezik hrvatskoglagoljskih natpisa i grafita” (Milan Mihaljević – Sandra Sudec), “Morfosintaktička obilježja najstarijih hrvatskih epigrafskih glagoljičkih tekstova (XI. do XV. st.” (Amir Kapetanović), “Oblici osobnih imena u Fučićevim Glagoljskim natpisima i liturgijskim rukopisima” (Margaret Dimitrova), “Biblijski citati na hrvatskoglagoljskim natpisima” (“Johannes Reinhart), “Glagoljski kulturni i povijesni mifologem u europskom kontekstu” (Olga Akimova), “Legenda o svetom Antunu Opatu u hrvatskoglagoljskoj književnosti” (Vesna Badurina-Stipčević), “Nove atribucije hrvatskoglagoljskih pisanih rukopisa, 13. do 15. st.”(Anatolij A. Turilov), “Između religiozne ortodoksnosti i magije (funkcija svitka nakon 14. stoljeća)” (Aksinija Džurova Meždu), “Kajkavski utjecaj u 2. novljanskom brevijaru” (Marinka Šimić), “Hrvatska ćirilica u glagoljskim matičnim knjigama zapadno od Krke” (Marko Rimac – Ivan Botica), “Još jedan glagoljski rukopis hrvatskoga pisca Jurja Černića?” (Svetlana O. Vjalova), “Kukuljevićev glagoljski epitaf ‘Zahvalni sin svome otcu'” (Anica Vlašić-Anić) i “Transliteriranje hrvatske glagoljice” (Jasna Vince).
Poglavlje “Epigraphica glagolitica Fučićiana” donosi radove “Doprinos Branka Fučića istraživanju glagoljskih natpisa” (Anica Nazor), “Branko Fučić i Bašćanska ploča” (Tanja Kuštović – Boris Kuzmić), “Paleografske smjernice glagoljske epigrafike u znanstvenom djelu Branka Fučića” (Mateo Žagar), “Posljednji otkriveni glagoljski natpisi u Vinodolu i nastanak hrvatske ćirilice i tzv. Crkve bosanske” (Vladimir Sokol), “Doprinos dr. Branka Fučića istraživanju grafita na kamenim spomenicima u kontinentalnom dijelu Hrvatske ” (Lada Prister) i “Doprinos akademika Branka Fučića proučavanju glagoljske baštine grada Senja” (Blaženka Ljubović) i “Branko Fučić i kameni fragment iz Starog Mesta” (Vaclav Čermak).
Radovi u poglavlju “Etnographica et alia” su: “Bio sam terenac, pješak, istražival starina – etnološka sastavnica Fučićevih istraživanja” (Jelka Vince Pallua), “Brankov bestijarij Terrae incognitae” (Antonija Zaradija Kiš), “Višeslojna kulturološka predodžba ovce u putopisu Apsyrtides Branka Fučića” (Maja Pasarić), “Fučićev Jure ki načinja ruke ili krsnik kao iscjelitelj” (Evelina Rudan Kapec) i “Jezik Grdoselske kronike i Fučićeva prijevodna rješenja” (Vinko Kovačić).
Poglavlje “Scientiae auxiliares historiae et alia” predstavlja radove “Latinska epigrafija otoka Krka od IX. do XII. stoljeća. Prilog kontekstualizaciji novopronađenog natpisa u gradu Krku” (Mirjana Matijević Sokol), “Heraldičko stvaralaštvo Branka Fučića” (Franjo Velčić), “Inventarizacija staroga knjižnog fonda u samostanskim knjižnicama na Kvarneru” (Damir Sabalić), “Putokazi Branka Fučića” (Darko Žubrinić).