Misu je predslavio župnik u Rovinjskom Selu o. Ilija Vrdoljak, iz rovinjskoga Samostana sv. Franje Asiškog, a suslavio je domaći župnik vlč. Joško Listeš.

O. Ilija je na početku propovijedi istaknuo zadovoljstvo što može „tu gdje ga slave za svog zaštitnika govoriti o svome subratu franjevcu, bl. Julijanu, koji je na tom području djelovao u 14. stoljeću. O njemu postoji relativno malo izvora. Svi se temelje na zapisu iz knjige Slava franjevačke Istre autora p. Marina Oreba. Povijesni zapisi govore da je živio i djelovao na području Bala i okolnih mjesta, a preminuo je 1349. O bl. Julijanu je pisao i fra Bonaventura Duda.“

„Ovi prostori su svetački prostori vaše Istre“, naglasio je propovjednik te je napomenuo da dobro poznaje franjevačke samostane kontinentalne Hrvatske iz koje dolazi, a u nastavku propovijedi, nizom povijesnih saznanja pokazao je svoju studioznost u povijesnim i arhivskim istraživanjima spretno povezavši povijest Bala, život bl. Julijana i povijest Istre, s naglaskom na povijest redovništva.

„Čudnovati su ovi prostori, kristijanizirani već davno, kod svakog iskopa nailazi se na povijest, i to onu daleku povijest, antičkih, ali napose srednjovjekovnih vremena. Ono po čemu je Istra čudesna, a to vidimo obilazeći i Italiju, svaki brežuljak – jedna crkva, i to ne bilo kakva crkva, u svakoj crkvi vjernička zajednica, kultura. Sagledamo li Istru od srednjega do novoga vijeka vidimo jedan duboki i iskreni vjerski život. No on nije tek tako nastao, on je zaista imao svoje korijene. Ono što vidimo obilazeći sakralnu baštinu Istre, od Eufrazijeve bazilike nadalje, je jedan bogati crkveni život. Jednako tako ovdje na ovim prostorima je bogat i redovnički život“, rekao je propovjednik.

Ukratko je spomenuo postojanje i djelovanje  augustinaca, benediktinaca, kamaldoljana i franjevaca na tom području, napose u Rovinju i okolici. Franjevci su u Istri prisutni u nizu samostana. Nažalost, u novije vrijeme, kao što se to događa sa svećeničkim zvanjima, i s redovničkim zvanjima, pa tako i s vjerničkom zajednicom, kao da se topi, ostaje sve manje i manje ljudi; stoga ostaje jedna velika odgovornost – ponovno oživjeti vjernički život. Nije dovoljno samo turistički prezentirati baštinu. Pojasnio je i povijesno smjenjivanje redova, napomenuvši da je njegova Provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu preuzela rovinjski samostan od zadarske Provincije sv. Jeronima prije četiri godine, 2018., zbog nedostatka redovnika u zadarskoj provinciji.

O bl. Julijanu, u povijesnom i vjerskom kontekstu Istre, fra Ilija Vrdoljak je rekao da je rođen Balama. „Ne zna se kada je pristupio franjevačkom redu, ali pristupio je vrlo ozbiljno. Istarski vjernik je ozbiljan  vjernik, Istra ima posebno spomena vrijednih svetih ljudi koji su živjeli svetim životom. od početka pa sve do naših dana, do bl. Miroslava Bulešića, koji je proizišao kao onaj posljednji veliki čovjek te istarske svetosti“, naglasio je.

„O bl. Julijanu imamo zapisano da je živio dostojanstvenim redovničkim pokorničkim životom. Bio je veliki molitelj, obilazio je okolne gradove i sela dijeleći sakramente i propovijedajući. Tada nije bio župa već su svećenici iz samostana odlazili u okolna mjesta propovijedati, krstiti, vjenčati, pokopati i sve što je trebalo. Bio je željen i poštovan propovjednik koga su rado primali.  Ono što ga posebno resi, smatraju ga čovjekom koji je bio je veliki mirotvorac, sukladno franjevačkom geslu Mir i dobro. Ovdje u Istri odigrao je veliku i važnu ulogu. Da bi shvatili mirotvorstvo, trebamo sagledati povijesne okolnosti. Nije to kao nekakav današnji aktivizam gdje se pet osoba pojavi s nekakvim plakatom i prosvjeduje. U ono vrijeme je bilo itekako puno zavada. Srednji vijek je bio pun nasilja. Tada se je puno hodočastilo u Svetu zemlju upravo kao pokora za ubojstvo. Učestali su bili dvoboji i sukobi. Društvo nije bilo uređeno, svako je mjesto tjeralo volju i pravdu, bilo je mnogo nasilja. Bl. Julijan iz Bala vidio je u tome priliku, da uzme Evanđelje i križ i nastoji ljude pozvati na pomirenje, u skladu s onime što nam govori Evanđelje“, rekao je propovjednik.

„Voljeli su ga mještani Bala. Preminuo je 1349. godine, a već 1385. je na glasi svetosti, gradski statut iz 1477. spominje kao zaštitnika Bala. Bale su u ono doba bile veoma značajno središte, zbog smještaja na trgovačkom putu. Ruševine velebnih zgrada u ovome mjestu govore o jednoj visokoj kulturi i visokoj svijesti mještana Bala kroz povijest. Bl. Julijan unosi svetost na ove prostore. Častiti sveca ne znači samo obilježiti njegov spomendan, već nas to obvezuje da živimo svetost života. Julijan koji je preminuo u svome samostanu najprije je bio pokopan u Samostanu sv. Mihovila ovdje na obližnjemu brdu, da bi kasnije, oko 1580. godine bio donesen u župnu crkvu. Drago mi je da je zaštitnik vašega mjesta jedan franjevac, sin sv. Franje. Stoga mi je čast da mogu ovdje danas govoriti“, naglasio je fra Ilija.

„Bl. Julijan obvezuje i nas franjevce da živimo svetim, pobožnim i odgovornim životom, zauzetim za ljude i ljudsko spasenje kako je bio i on. On obvezuje i vjernike, on je vaše krvi, odavde je potekao, stoga vas obvezuje da i vi ne zaboravite živjeti svetost života, napose danas, u našemu vremenu, kada su crkve sve praznije, kao da se nešto gasi.“ Propovjednik se je usput prisjetio primjera male zajednice vjernika koja se je u Bruxellesu sama organizirala na molitvu, iako nisu imali svećenika. Važne su takve inicijative, jer dolaze iz nutrine. „Čuvajte ono što je u vašim dušama“, potaknuo je fra Ilija okupljene vjernike. „Ne hvalite se samo kamenjem, iako imate prekrasnu crkvu, nemojte zaboraviti da je potrebno u ovaj prostor staviti i život, ljubav prema Bogu i prema čovjeku.“

Na kraju homilije podsjetio je na sv. Josipa Radnika, kao zaštitnika obitelji. Bio je to velik čovjek,kojega je Bog izabrao, treba biti takav čovjek, koji svojim radom hrani i brani obitelj. Biti predan obitelji, ali biti Božji čovjek. Podsjetio je da je u Rovinju kroz povijest postajala važna bratovština sv. Josipa. Sv. Josip je zaštitnik radnika, napomenuo je fra Ilija. Radnik je čovjek vrijedan poštovanja, koji svojim radom doprinosi obitelji, ali i zajednici. Molimo danas za naše radnike, za one koji se trude svoj kruh zaraditi iskreno i pošteno i koji nastoje posao koji rade raditi s ljubavlju prema obitelji i Bogu.“

„Neka vas zagovor sv. Julijana prati i neka vas potiče na očuvanje svetosti na ovim prostorima, a sveti Josip neka zagovara sve obitelji“, zaključio je fra Ilija.

Misa je završena blagoslovom s relikvijom bl. Julijana. Blaženikovi zemni ostaci čuvaju se u oltaru desne lađe župne crkve.

Pjevanje je na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku, te na jednom talijanskom dijalektu predvodio župni zbor.