Banja Luka, 20. 4. 2000. (IKA) – Banjolučki biskup Franjo Komarica primio je u srijedu 19. travnja Visokog predstavnika u BiH Wolfganga Petritscha zajedno s njegovim suradnicima. Susretu su bili nazočni i generalni vikar mons. Anto Orlovac, direktor Caritasa Banjolučke biskupije mons. Miljenko Aničić, kao i kancelar mons. Ivica Božinović. U jednosatnome otvorenom i prijateljskom razgovoru posebna je pozornost posvećena problemu prognanoga i izbjeglog pučanstva, kako katolika – Hrvata i ostalih s područja Banjolučke biskupije i RS, tako i svih ostalih iz područja BiH i RH. Visoki predstavnik zahvalio je biskupu Komarici i njegovim suradnicima na “dosadašnjem konsekventnom i neumornom zalaganju za ljudska prava i slobode svih ljudi bez razlike, posebno prava na dom i zavičaj mnogih prognanih i izbjeglica”. Ujedno ga je zamolio da i ubuduće nastoje pomagati u što učinkovitijem procesu povratka svih onih koji to žele, kao i uspostavljanju pravne države na području entiteta RS i cijele BiH, kao i RH, jer još uvijek postoje određene zakonske prepreke kao i manjak političke volje da se ostvari veći povratak prognanih u svim smjerovima.
Biskup Komarica viskom je predstavniku uručio promemoriju s devet točaka u kojoj je, između ostalog, prikazao vrlo žalosno stanje katoličke, tj. hrvatske populacije s područja 14 općina srpskog entiteta Banjolučke biskupije. Od oko 70.000 protjeranih katolika iz tih općina do sada se vratilo tek oko 600. A više stotina katolika, koji su tijek cijelog rata i poraća proveli u svom zavičaju (Banja Luka, Prijedor i dr.) još uvijek ne mogu u svoje kuće ili stanove. Od 3.897 prognaničkih obitelji koje se nalaze u RH i 529 iz ostalih zemalja odavno je zatražilo povratak svoje imovine (kuće, stan i dr.), ali je kroz protekle tri godine međunarodna komisija za imovinska pitanja riješila samo 157 slučajeva, a od toga je samo 7 obitelji ušlo u posjed svojih kuća ili stanova. Mnogi prognani Hrvati žale se kako su pod prisilom potpisali ugovore o zamjeni svoje imovine i traže da se ti ugovori ponište. Trenutno je 1.164 osobe iz Hrvatske i 239 iz ostalih zemalja prijavljeno kod Caritasa Banjolučke biskupije za popravak ili izgradnju oštećenih kuća, ali veliki je problem nedostatak novca. Mjesni političari uopće se ne brinu za te povratnike. Još uvijek je Katoličkoj crkvi u Banjolučkoj biskupiji oduzeto od strane vlasti RS 14 crkvenih kuća (župnih stanova i samostana), a vlasti RS izričito zabranjuju ponovnu gradnju do temelja porušenoga župnog pastoralnog centra u Prijedoru, iz kojega je lokalna policija 1995. g. odvela župnika mr. Tomislava Matanovića. Još uvijek se ne zna za njegovu sudbinu, kao ni za sudbinu drugoga otetog župnika iz Nove Topole, općina Bos. Gradiška, vlč. Ratka Grgića. “U ime svih ovih i obespravljenih ljudi, prema kojima se ovdašnji političari tako nehumano ponašaju, molim Vašu Ekscelenciju da odlučnije nastupite i konačno mnogim obespravljenima ponovno omogućite da posjeduju osnovna ljudska i građanska prva i slobode”, istaknuo je biskup Komarica u toj promemoriji. Visoki predstavnik obećao je biskupu i njegovim suradnicima da će već narednih dana poslati svoje suradnike “da točku po točku promemorije temeljito prorade i najodlučnije traže konkretna, pozitivna rješenja”. Zamolio je biskupa da mu dostavi sva imena do sada u Caritasu Banjolučke biskupije prijavljenih povratnika, kao i sve druge konkretne poteškoće s kojima se susreću pripadnici katoličke zajednice, odnosno domicilni Hrvati. Istaknuvši kako mu je poznato miroljubivo i ekumenski otvoreno držanje biskupa i njegovih suradnika, visoki predstavnik zamolio je da u takvom duhu nastave i ubuduće djelovati na dobrobit mnogih ljudi iz cijele regije.