Zagreb, (IKA) – Još uvijek smo pod snažnim dojmom pohoda pape Benedikta XVI. našoj zemlji. Ali i sam Sveti Otac duboko je dirnut susretima koje je doživio u Hrvatskoj. Potvrdio je to nadbiskup Nikola Eterović, generalni tajnik Biskupske sinode u Rimu i član Papine pratnje protekloga vikenda u Zagrebu, u razgovoru za Hrvatski katolički radio. “Prizor je bio tako veličanstven da je nadvisio i moja najoptimističnija očekivanja”, rekao je nadbiskup Eterović, osobito ističući sklad između Pape i hrvatskih katolika, kao i ogromne većine građana RH. “Bili su to blagoslovljeni dani, iskusili smo Duhove. Upravo smo to ovih dana mogli doživjeti u molitvi, druženju, zahvali i ponosu kojega smo osjećali zbog toga što smo kršćani, katolici, da smo članovi velike katoličke obitelji dok razmišljamo o problemima male katoličke obitelji koja je bila glavni razlog Papina dolaska u Hrvatsku”, rekao je nadbiskup Eterović.
Papa Benedikt XVI. snažan je u svojem teološkom promišljanju. Međutim, u Hrvatskoj je pokazao i svoju emotivnu stranu ne skrivajući oduševljenje na susretima u Zagrebu. “Papa, ono što misli i kaže”, svjedoči mons. Eterović i nastavlja kako se na Papi “može osjetiti transparentnost koja je znak autentičnosti.” Vrlo lijepo bilo je čuti da su i Papu vjernici utvrdili u vjeri, kako je sam rekao, što nadbiskup Eterović tumači riječima da se dogodila “razmjena darova, Sveti Otac daje i po službenoj dužnosti kao pastir sveopće Crkve, ali i prima izraz vjere i odanosti hrvatskih vjernika, što se posebno očitovalo u liturgijskim slavljima.” Mons. Eterović prenosi nam kako je Sveti Otac bio zadivljen pjevanjem na misi na hipodromu i Večernjoj u nedjelju, kao i dan ranije pjevanjem mladih na Trgu: “Posebno ga se dojmilo sudjelovanje mladih na Trgu, ne toliko kad su mu klicali ‘Papa, mi te volimo’, nego kad su se u tišini i klečeći molili zajedno s Papom pred Presvetim, pokazujući time da smo zaista jedno u Kristu.”
Nakon Papina odlaska Crkvi u Hrvatskoj ostaje živjeti i provesti u djelo njegove poruke: o savjesti koja je izrečena u HNK, o obitelji na hipodromu te poruku o jedinstvu izrečenu u zagrebačkoj katedrali. Benedikt XVI. ostavio nam je zahtjevnu zadaću: “Nakon ovog Papina pohoda i podrške kršćanskoj obitelji sada i Crkva na svim svojim razinama to mora provoditi u djelo s još većim poletom. To je dio nove evangelizacije, na koju smo pozvani svi, ne samo crkveni pastiri, nego svi laici.”
I mladima je Papa postavio visoke ideale koji dolaze od Isusa, Učitelja koji ne zavarava. A sve je to ostvarivo, kako pokazuje i bl. Ivan Merz kojega je Sveti Otac naveo kao primjer. Znanstvenicima je, pak, kao primjer istaknuo vrhunskog znanstvenika, isusovca i vjernika Ruđera Boškovića. U HNK posebno je istaknut Papin govor o savjesti, a prema riječima nadbiskupa Eterovića, “taj govor je jako dobro odjeknuo i u svijetu, što pokazuju brojni mediji.” Sugovornik HKR-a primjećuje da će se taj govor uvijek citirati kao onaj govor kojega je Benedikt XVI. izrekao u Hrvatskoj. “U tom se govoru vidi velika uloga Crkve u formiranju savjesti. Možda često zaboravljamo na prvotnu dužnosti Crkve koja je dragocjena za svakog čovjeka, vjernika i narod. Možda smo i mi pod utjecajem materijalističkog i potrošačkog društva. Uvijek mislimo na neke zgrade, dobra, na neke izvanredne inicijative, ali taj obični rad u katehezi, vjeronauku u školi, u župi, susretima u sakramentima, osobito u ispovijedi, formiranje savjesti – to je najdragocjenije što Crkva radi, što mora cijeniti i ponovo otkriti i predati novim naraštajima da budu odgojeni kao vjernici i čestiti građani našega društva.”