Koeln, (IKA) – Papa Benedikt XVI. posjetio je 19. kolovoza oko podne koelnsku sinagogu, najstariju na njemačkome tlu. U Papinoj pratnji bili su državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano, predsjednik NjBK kardinal Karl Lehmann, te kardinali Joachim Meisner i Walter Kasper, kao i ostali biskupi i svećenici iz organizacijskoga odbora XX. Svjetskog dana mladih. Papu je dočekao glavni rabin koelnske sinagoge Nathanael Teitelbaum, a nakon uvodno otpjevanih odlomaka iz Knjige Postanka i psalama, pozdravio ga je predstavnik židovske zajednice Abraham Lehrer, čija majka, nazočna u sinagogi, još uvijek nosi tetoviran broj iz koncentracijskoga logora te je živi svjedok i simbol židovskih stradanja u tijeku nacističkih progona.

Lehrer je, nakon pozdrava i zahvale Benediktu XVI. za posjet sinagogi, kratko podsjetio na povijest židovske nazočnosti u Koelnu, počevši od 4. st. do danas, te na odnose kršćana i židova koji su tijekom povijesti često bili teško narušeni. Novi i pozitivni zamah tim odnosima dao je II. vatikanski koncil svojom deklaracijom Nostra aetate, a posebni poticaj dobrim odnosima dao je blagopokojni papa Ivan Pavao II. svojim posjetom rimskoj sinagogi, Glavnom židovskom vijeću u Njemačkoj u Mainzu, te traženjem oprosta o Velikom jubileju 2000. godine. Do 1933. godine u Koelnu je živjelo oko 20.000 Židova, njih oko 11.000, istaknuo je Lehrer, bilo je deportirano u koncentracijske logore, te je većina u njima i stradala, a sada Židovska zajednica u tome gradu ima oko 5000 pripadnika. Podsjetivši na sve bolje odnose između Katoličke crkve i židova, Lehrer je rekao kako upravo Papa, kao najviši poglavar Katoličke crkve, ima vrlo važnu ulogu i prema Židovima, te je u tom kontekstu spomenuo kako bi za još bolje odnose bilo nužno da se potpuno otvore vatikanski arhivi koji kriju građu o stradanjima Židova u tijeku II. svjetskog rata.

Papu je pozdravio i glavni rabin Teitelbaum, održavši zapaženi duhovni nagovor utemeljen na svetopisamskoj predaji iz koje izlazi pet vrijednosti, a koje su sve jedinstvene, poput prstiju jedne ruke koju on, u znak dobrodošlice i dobrih odnosa, želi pružiti Papi. Prisjetivši se važnosti sjećanja u židovstvu, a posebice rušenje dvaju hramova, Teitelbaum je izrazio uvjerenje da je potrebno graditi treći jeruzalemski hram, utemeljen na zajedničkoj izgradnji mira kao znaka jedinstva među religijama i narodima.

“Moramo se međusobno još mnogo više i mnogo bolje upoznati. Potičem stoga na iskreni dijalog pun povjerenja između židova i kršćana”, rekao je Papa, ističući kako mu je osobito bilo važno da se, u prigodi svoga pohoda Njemačkoj, kao Petrov nasljednik sretne s tri židovske zajednice u Koelnu. Pritom je podsjetio na povijesne nesporazume i teškoće koje su pratile odnos kršćana i židova te je jasno i oštro osudio antisemitizam i podsjetio na strahote koje su proživjeli Židovi. “U 20. st. tada je, u najtamnijem vremenu njemačke i europske povijesti, bezumna i novopoganska rasna ideologija, državnim planom i sustavno, u djelo provedeno istrjebljivanje židovstva, što je dovelo do onoga što se u povijesti naziva Shoah. Tom nečuvenom i do tada nepojmljivom zlodjelu samo je u Koelnu kao žrtva podleglo 7000 imenom poznatih, a u stvarnosti sigurno i više, Židova. Budući da se nije vidjela Božja svetost, pogažena je i svetost ljudskog života”, rekao je Papa. I on se potom prisjetio važnosti crkvenih dokumenata, posebice dekreta Nostra aetate, čija se četrdeseta obljetnica slavi upravo ove godine, kao i veličanstvenih gesta svoga predšasnika, koji su doveli do poboljšanja odnosa između kršćana i židova. Ističući dijalog i suradnju kao glavne nositelje tih novih odnosa Papa je zajamčio da će Crkva i on osobno dalje nastaviti tim smjerom. Posebice danas kada “nažalost postoje novi znakovi antisemitizma i oblici opće mržnje prema strancima”. “Oni su razlog za zabrinutost i za budnost”, rekao je Sveti Otac, ustvrdivši kako se Katolička crkva zalaže za toleranciju, uvažavanje, prijateljstvo i mir među narodima, kulturama i religijama. Podcrtao je važnost vođenja dijaloga između kršćanstva i židovstva u duhu onoga što im je zajedničko u vjeri, a po čemu se međusobno trebaju “tolerirati i ljubiti”. U tom je kontekstu naglasio kako se kršćani i židovi upravo iz svoje duhovne baštine, proistekle iz Dekaloga, zajednički mogu zalagati u zaštiti ljudskih prava i svetosti ljudskog života, u obrani obitelji, socijalne pravde i mira u svijetu. “Deset zapovijedi nisu teret već putokazi prema sretnijem životu. One su to osobito za mlade ljude koje ovih dana susrećem i koji mi tako leže na srcu”, zaključio je Papa, istaknuvši potrebu da stariji upravo mladim ljudima predaju baklju nade koju je židovima i kršćanima povjerio sam Bog.

Papin govor popratilo je oduševljen pljesak nazočnih u sinagogi, nakon čega je uslijedilo pozdravljanje s istaknutim članovima židovskih zajednica u Koelnu.