Zadar, (IKA) – “Benediktinci i stvaranje europske kulture” tema je izložbe otvorene u nedjelju 11. studenoga u znaku liturgijskog čina, svečane Večernje koju je u crkvi Sv. Marije u Zadru predvodio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Do 25. studenoga u prizemlju prostora Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru izloženo je 50 panoa sa slikom i tekstom čime prikazuju šest tematskih odsjeka: Samostan: neočekivana i iznenađujuća stvarnost, Od samostana do nove civilizacije, Korijeni benediktinskog iskustva, Kamo ide Europa danas, Ponovni početak: Božja vjernost te Sv. Benedikt, nada Zapada. O izložbi koja sažeto obuhvaća 15 stoljeća benediktinske tradicije i pokazuje kako djelo nastaje kao istinsko Božje djelo, govorili su prior benediktinskog samostana na Ćokovcu o. Jozo Milinović i o. Damjan Kružičević, a u homiliji Svečane Večernje mons. Prenđa. Petnaest stoljeća benediktinskog puta (u Hrvatskoj su se benediktinci pojavili u prvoj polovici 9. st.) govori o njegovoj vrijednosti, ali i izazovu za naše vrijeme, rekao je zadarski nadbiskup, poželjevši da se predstavljene povijesne činjenice dublje čitaju. Benedikt još uvijek obilježava svojom prisutnošću povijesni hod Crkve, istaknuo je nadbiskup Prenđa, a činjenica da je zaštitnik Europe naglašava njegovu duhovnu i kulturalnu ulogu u Europi od 6. st. Povjesničari Crkve i kulture kažu da je oko šest stoljeća kršćanska kultura srednjovjekovne Europe bila gotovo istovjetna s redovničkim središtima pobožnosti i učenja, rekao je mons. Prenđa. Benediktovi samostani bili su središta evangelizacije naroda, liturgije, školovanja, umjetnosti i arhitekture, prepisivanja rukopisa. “Danas u Crkvi žive benediktinski samostani kao novi zov traženja Boga u zajedničkom životu molitve, čitanja i služenja. Nisu više potrebne ustanove u njihovim samostanima koje bi nosile oznake ljudske djelatnosti koje su prisutne u svijetu. Svijet ima svoju tehniku i djelatnosti, svoja središta materijalne kulture i škole različitih ciljeva. Današnji je svijet potreban ljudi koji imaju iskustvo Boga. Žeđ za Bogom postaje uzrok traženja duhovnih centara u kojima se ljudi vraćaju životu i nadi u Božji svijet koji daje smisao ljudskim stremljenjima”, poručio je mons. Prenđa. Poželio je da divljenje povijesnoj prisutnosti pobudi u svima žeđ za Bogom te da svaki benediktinski samostan bude znak Božje nazočnosti po molitvi, radu, zajedničkom životu i ljubavi prema Crkvi.

Pod nazivom “Našim rukama, ali tvojom snagom” ta je izložba prvi put bila postavljena na manifestaciji Meeting u Riminiju 2006. g., poručujući da u suradnji s Božjim naumom rad postaje smion i kreativan. Izložba želi pokazati kako se kršćansko djelo ne rađa kao plan nego kao primjer; rađa se kao zadivljenost koja izražava izobilje onog za što je srce stvoreno, odgovarajući tako svim ljudskim potrebama. “Ako je djelo nastalo našim rukama, ali Njegovom snagom, uvijek će nas ponovno iznenaditi kako Bogu i danas uspijeva da ni iz čega proklija cvijet istinskog čovještva”, piše u popratnom opisu izložbe koju su organizirali samostan benediktinaca Sv. Kuzme i Damjana s pašmanskog Ćokovca, samostan benediktinki Sv. Marije iz Zadra te nakladna kuća “Verbum”. Izložbu su priredili benediktinci samostana Cascinazza u suradnji sa zakladom Fondazione per la Sussidiarieta. Tekstovi i biblijski citati prikazanih djela benediktinske tradicije pokazuju kako kršćansko djelo ukazuje na drugačiji odnos sa stvarnošću; taj odnos proizlazi iz spasenja i teži spasiti cijelog čovjeka jer je najveća čovjekova potreba biti spašen.