Beograd, (IKA) – Na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu održan je 18. i 19. studenoga međunarodni znanstveni simpozij u povodu 950. obljetnice tzv. “Velikog raskola” (1054) i 800. obljetnice križarskog zauzimanja Carigrada (1204). Simpozij je imao i dimenzije međunarodne međufakultetske i ekumensko-međucrkvene suradnje, budući da su kao predavači pozvani i profesori s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i s Katoličkoga teološkog fakulteta u Ljubljani. Simpozij je otvorio dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta dr. Vladan Perišić, a pozdrave patrijarha Pavla nazočnima je prenio crnogorsko-primorski metropolit Amfilohije Radović.
Premda su teme “Velikog raskola” i križarskog zauzimanja Carigrada same po sebi osjetljive, simpozij je već od početka bio primjetno nadahnut nastojanjem oko uzajamnog razumijevanja, približavanja i posvješćivanja da su pripadnici obiju Crkava pozvani na dosljedno nasljedovanje Isusa Krista i vjernost plemenitim načelima evanđelja. Prvo predavanje, pod naslovom “Ekumenske geste – mrtvi ili živi kapitali?”, bilo je posvećeno četrdesetoj obljetnici “bratskog zagrljaja” carigradskog patrijarha Atenagore I. i rimskog pape Pavla VI. (5. i 6. siječnja 1964.) te njihovom opozivu ekskomunikacija iz 1054. (7. prosinca 1965.), a održao ga je dr. Jure Zečević, pročelnik Katedre ekumenske teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je također supredsjedao poslijepodnevnom radu simpozija.

Dr. Zečević je izrazio radost što događaje i ekskomunikacije iz 1054. danas imamo mogućnost sagledavati i u svjetlu njihova opoziva godine 1964., zahvaljujući “dijalogu istine” i “dijalogu ljubavi” između pape Pavla VI. i carigradskog patrijarha Atenagore I. Podsjetivši na ovogodišnji rimski susret njihovih nasljednika, pape Ivana Pavla II. i patrijarha Bartolomeja I., koji se tim povodom dogodio o svetkovini apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla, 29. lipnja., dr. Zečević je također ukazao na važnost percepcije, zapažanja, i recepcije, prihvaćanja i pozitivnog vrednovanja gesti i čina poput tih iz 1964. i 1965. te na njihovu nadahniteljsku snagu, koja se može koristiti, ali i ne koristiti kao poticaj na zalaganje oko punog jedinstva Crkve, što će ovisiti o nama, današnjim kršćanima dviju Crkava, na bilo kojoj razini, od bazično-vjerničke, preko obrazovne i odgojno-formativne do hijerarhijske razine.
Dr. Bogdan Dolenc, s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Ljubljani održao je predavanje na temu “Razlike između univerzalne i euharistijske ekleziologije (dva pristupa ujedinjenju dviju Crkava)”. Svoj značajan doprinos u odvijanju simpozija dali su i povjesničari. Dr. Radivoje Radić je održao predavanje pod naslovom: “Rascjepkano carstvo (Bizant uoči 1204.)”; dr. Ljubomir Maksimović s Filozofskog fakulteta u Beogradu obradio je temu: “Srbija i posljedice IV. križarskog rata”; dr. Mirjana Živojinović s Instituta za bizantološke studije u Beogradu prikazala je situaciju na gori Atosu oko 1204. godine; tema dr. J. Tarnanidisa s Bogoslovnog fakulteta u Solunu glasila je: “Autokefalnost Srpske i Bugarske Crkve u diplomatskim planovima cara Mihaila VIII. Paleologa i unionistički sabor u Lionu”, dok je tema dr. Miloša Antonovića, s Filozofskog fakulteta u Beogradu bila: “Srbija i Lionska unija 1274. godine”.
Posljednje predavanje na simpoziju, koje je ponovno stavilo u središte pozornosti teološku tematiku, održao je bački episkop dr. Irinej Bulović, opisavši pravoslavno viđenje teološkog spora oko izričaja “Filioque” u “zapadnoj” varijanti nicejsko-carigradskog vjerovanja, te nastojeći dati osobni doprinos sagledavanju i rješavanju toga pitanja, za koje mnogi drže da katoličkoj strani više ne predstavlja poteškoću, budući da se i u dokumentima učiteljstva službeno koriste obje varijante.

Predavanja su naišla na zanimanje slušatelja te su rasprave bile vrlo žive i plodne. U radu simpozija cijelo je vrijeme aktivno sudjelovao i beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, a nazočni su bili i drugi za temu zainteresirani pripadnici katoličke zajednice u Beogradu, svećenici, redovnici i redovnice. Simpozij je našao zamjetnog odjeka u tisku i u drugim tamošnjim sredstvima javnoga priopćavanja. Organiziralo ga je i financijski pomoglo Ministarstvo vjera Republike Srbije, a svojom nazočnošću su ga počastili i predstavnici sveučilišnih i civilnih vlasti, među kojima i prorektor Sveučilišta u Beogradu te ministar vjera Republike Srbije. Domaćini simpozija su prema gostima iz Hrvatske, Slovenije i Grčke iskazali izvanredno srdačnu gostoljubivost. Oni su u bogoslužnom prostoru zgrade Pravoslavnog teološkog fakulteta bili prisutni i na euharistijskom bogoslužju, prvoga dana, te na jutarnjoj molitvi drugoga dana simpozija. Trećega dana boravka u Beogradu zainteresirani gosti su pod vodstvom domaćina posjetili značajnije crkve i muzeje te upoznali druge sakralne i kulturološke znamenitosti toga grada.