Beograd, (IKA/KTA) – Svečanom euharistijom u beogradskoj katedrali Uznesenja BDM Beogradska nadbiskupija proslavila je u nedjelju 26. listopada 90. obljetnicu postojanja. Misu je predvodio vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s beogradskim nadbiskupom metropolitom Stanislavom Hočevarom, apostolskim nuncijem u Srbiji mons. Orlandom Antoninijem, biskupima subotičkim Ivanom Penzešom, požeškim Antunom Škvorčevićem, srijemskim Đurom Gašparovićem, temišvarskim Martinom Roosem, apostolskim egzarhom u Srbiji Đurom Đuđarom, pomoćnim biskupima zagrebačkim Mijom Gorskim i banjolučkim Markom Semrenom te uz koncelebraciju svećenika koji djeluju u Beogradskoj nadbiskupiji te svećenika iz drugih biskupija u Srbiji, Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Katedralu su ispunili vjernici iz svih 16 župa Beogradske nadbiskupije, redovnica, a iz Sarajeva su došli bogoslovi Franjevačke teologije. Prije početka mise nuncij Antonini pročitao je čestitku koju je uime pape Franje uputio državni tajnik kardinal Petar Parolin. Nadbiskup Hočevar u pozdravu je istaknuo: “Uključujući se u tajnu sveopće Crkve, možemo s posebnom snagom obuhvatiti stvarnost naše mjesne Crkve beogradske: i to u povijesnoj zbilji, jer se zahvalno sjećamo prije sto godina potpisanoga Ugovora između Svete Stolice, pod vodstvom sv. pape Pija X., i tadašnje Kraljevine Srbije, te prije 90 godina imenovanja prvoga nadbiskupa, franjevca Rafaela Rodića iz Požege u Hrvatskoj. … Ovim svečanim slavljem želimo samo zapjevati iskreni ‘Te Deum’ za sve darove križa”. Posebno je pozdravio kardinala Puljića, ističući da, imajući na umu kako je prije 100 godina bilo i u Sarajevu i u Beogradu mnogo enigmi i proturječnosti, danas pružaju jedni drugima zagrljaj mira i jedinstva. Srdačno je pozdravio vikara Patrijarha srpskog episkopa topličkog Arsenija i predstavnike drugih vjerskih zajednica te predstavnike Uprave za Crkve, Grada Beograda i druge. Ohrabrio je obitelji i sve vjernike Beogradske nadbiskupije u vjeri, bijući duhovni boj zajedno s njima i zaklinjujući ih da uvijek hrabro ustraju pod križem na putu prema vječnom životu.
Na početku propovijedi kardinal Puljić napomenuo je da ga s nadbiskupom Hočevarom povezuje više stvari: obojica su rođeni 1945. godine; obojica su šesti po redu nadbiskupi nakon ponovne uspostave Vrhbosanske i Beogradske nadbiskupije koje su bile pod otomanskom vlašću kroz više stoljeća. Podsjetio je da je Beogradska nadbiskupija trebala zaživjeti prije sto godina, ali se to dogodilo tek 10 godina kasnije, te je pohvalio što su u Beogradskoj nadbiskupiji u posljednje vrijeme puno učinili na upoznavanju vlastite povijesti. Napominjući da u Beogradskoj nadbiskupiji katolička zajednica kao manjinska živi s većinskom pravoslavnom zajednicom i drugim vjerskim zajednicama te da postoje brojni miješani brakovi, kardinal Puljić kazao je da su pozvani pomoći ljudima da otkriju i upoznaju Boga. Istaknuo je kako taj jubilej također treba obnoviti jedinstvo, slogu i isti cilj te mjesne Crkve, dodavši da problemi unutar Crkve najčešće dolaze upravo od nespremnosti da se uzme Kristov križ i želje da se nametne vlastito mišljenje kao najmudrije. “Kristov križ pratio je povijest ove mjesne Crkve, a pratit će ga i dalje jer mi Krista raspetog slijedimo. Želim da svatko od nas u Kristovu križu otkrije izvor nade i snage da može svagdanji život živjeti i svjedočiti te zračiti nadom koju trebamo unijeti u ovaj svijet”, kazao je kardinal Puljić.
Na kraju mise nadbiskup Hočevar pročitao je proglas kojim je najavio početak priprema za održavanje prve Sinode Beogradske nadbiskupije, najavivši da će službeni početak priprema po svim župama obilježiti 29. studenoga.
Godine 1914. između Kraljevine Srbije i Svete Stolice sklopljen je Konkordat kojim je ustanovljena Beogradska nadbiskupija. Pod jurisdikciju Nadbiskupije potpadala je i sufraganska Skopska biskupija. Prvi nadbiskup Rafael Rodić došao je na službu godine 1924. Nakon njega Beogradsku nadbiskupiju vodili su: Josip Ujčić (1936–1964), Gabrijel Bukatko (1964–1980), Alojzije Turk (1980–1986), Franc Perko (1986–2001) i sadašnji nadbiskup Stanislav Hočevar, koji je za beogradskog nadbiskupa imenovan 31. ožujka 2001. godine. Površina današnje nadbiskupije iznosi oko 50.000 četvornih km i obuhvaća cijelu Srbiju bez Vojvodine i Sandžaka, a ima oko 40.000 vjernika. Papa Ivan Pavao II. formirao je godine 1986. Beogradsku metropoliju, kojoj pripadaju i Subotička i Zrenjaninska biskupija. Godine 1997. formirana je Biskupska konferencija Jugoslavije, u kojoj je šest biskupa: zrenjaninski, subotički, barski, kotorski, prizrenski apostolski administrator i beogradski, koji je ujedno i predsjednik BK. Biskupska konferencija u današnjem obliku osnovana je 2001. g. kao Međunarodna biskupska konferencija svetih Ćirila i Metoda i sačinjavaju je biskupije Srbije, Crne Gore i Makedonije.
Nadbiskupija je podijeljena na 16 župa: šest župa u Beogradu, uz župe u Valjevu, Šapcu, Boru, Zaječaru, Nišu, Kraljevu, Kragujevcu, Kruševcu, Smederevu i Ravnoj Reci. U okviru kragujevačke župe nalazi se kapelica u Kruševcu, a u okviru Ravne Reke kapelice u Užicu i Vrnjačkoj Banji. Pored dijecezanskih svećenika, u Beogradskoj nadbiskupiji djeluju i redovnici: franjevci Provincije Bosne Srebrene, lazaristi Slovenske provincije, isusovci Hrvatske provincije i salezijanci Slovenske provincije. Tu su i redovnice: milosrdnice, usmiljenke, Isusove male sestre i zajednica sestara službenica Bezgrešne Djevice Marije. Djeluju i dva laička pokreta: Pokret fokolara i Neokatekumenski put.